| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.12.2010 13:12:00

Lov (foto: Prijatelji životinja)Lov životinja je barbarski način "zabave" čija poruka nasilja i ubijanja predstavlja sramotu za hrvatski turizam, kao i etičke vrijednosti 21. stoljeća, poručuju aktivisti udruge Prijatelji životinja povodom Međunarodnog dana protiv lova, kada su za građane Zagreba pripremili i prigodnu prosvjednu povorku. Slažu li se i stručnjaci s ovom porukom, pročitajte u nastavku...


Iako se lov u Hrvatskoj promovira kao sport i dio turističke ponude, on je tek primitivan i nasilan način iživljavanja nad drugim živim bićima, pod parolom tobožnje brige za okoliš i životinje. To što lovci proganjanje, ranjavanje i ubijanje životinja, kako bi zadovoljili svoju potrebu za nasiljem, nazivaju odstrjelom, nimalo ne umanjuje okrutnost i primitivnost lova, a davanje "počasti" ubijenim životinjama nakaradan je čin prekrivanja brutalnosti. "Odstrjeljivanje" životinja predstavlja demonstraciju nadmoći nad životinjama koje nemaju šanse obraniti se i spasiti svoje živote.

Hrvatski lovci posjeduju oko 100 tisuća komada lovačkog oružja. Nerijetko se ponašaju kao "lokalni šerifi", često protuzakonito namjerno ubijaju i pse i mačke te zastrašuju nenaoružani dio stanovništva. Masovno i organizirano ubijanje zaštićenih vrsta životinja i njihov transport u druge države nije moguće ostvariti bez potpore u Hrvatskoj.

Samo u Hrvatskoj nekoliko vrsta, poput medvjeda, vuka i bjeloglavog supa dovedeno je na sam rub istrebljenja velikom "zaslugom" lovaca. Namjernim razmnožavanjem na pojedinim područjima nastali su problemi koji se rješavaju novim pokoljima, a lovci sve više uzgajaju životinje u uzgajalištima da bi ih kasnije puštali u prirodu i pobili ili, uz naplatu, ubojstvo prepustili stranim državljanima. Prema podacima Hrvatskog lovačkog saveza, čak 5.000 stranaca ubija životinje u Hrvatskoj.

Koliko se puca u hrvatskim šumama govori i podatak o godišnje nekoliko milijuna izlazaka lovaca u, do tog trenutka, mirne šume. U tim krvavim pohodima stradavaju i ljudi. U posljednjih deset godina tijekom lova poginulo je 29 lovaca. U gotovo pola slučajeva jedan je lovac ubio drugoga.

Gore navedene informacije  iznose u svom dopisu aktivisti iz udruge Prijatelji životinja. S druge strane, u travnju 2010. godine u intervjuu za portal Biologija.com.hr, Magda Sindičić, dr.vet.med., znanstvenica koja se pri Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bavi proučavanjem i zaštitom velikih zvijeri u Hrvatskoj, dala je nešto drukčiji odgovor na ovu tematiku. Na pitanje "Smatrate li da je lov kao oblik hobija u suvremenom društvu s etičke strane opravdan?" odgovorila je "I da i ne. Kao mlađa sam dosta dugo bila vegetarijanac i protivnik lova. No s lovcima svakodnevno surađujem i priznajem da imaju vrlo važnu ulogu u današnjem načinu funkcioniranja ekoloških sustava. Ja osobno ne shvaćam želju za lovom, no lov nije samo hobi, nego i važna ekonomska grana. A i moram priznati da je divljač odstrijeljena u lovu s etičke strane prikladnija hrana, nego npr. goveda ili perad uzgojena na farmama s intenzivnim tipom držanja."

S kojim se god stajalištem slagali, korisno je znati da vas udruge Glas životinja i Prijatelji životinja pozivaju da u subotu, 4. prosinca 2010. prosvjednom povorkom centrom Zagreba zajedno skrenete pozornost na, kako kažu, okrutno i nepotrebno ubijanje iz razonode. Prosvjedna povorka kreće u 11 sati s Trga kralja Tomislava, kroz Zrinjevac, Teslinu, Masarykovu, Frankopansku, Ilicu do Trga bana Josipa Jelačića gdje će se u 12 sati održati performans, pa Praškom i preko Zrinjevca natrag do Trga kralja Tomislava.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?