| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.12.2010 12:12:00

Adaks (foto: Zoo Zg)Adaks, uz sabljorogog oriksa, jedna je od najvećih antilopa koje su nastanjivale velika područja Sahare i Sahela. Iako je nekada bila česta u regiji, doživjela je katastrofalne gubitke uslijed nekontroliranog lova i gubitka staništa. Kakvim se metodama danas stručnjaci služe kako bi spasili ovu prekrasnu vrstu od izumiranja, pročitajte u nastavku.


 

Za Biologija.com.hr piše Jelka Škoton, dipl. ing. biologije, Zoološki vrt grada Zagreba

Početkom prošlog stoljeća, meso adaksa regularno se prodavalo po tržnicama Sjeverne Afrike, ali u manje od 100 godina, pojavom motornih vozila i automatskog oružja, čovjek je gotovo uništio vrstu koja je više od milijun godina uspjela preživjeti ekstremne uvjete života u pustinji. U samo posljednjih 20 godina, broj jedinki u divljini se smanjio za 80%. Iz tog je razloga danas kritično ugrožena vrsta s manje od 300 preostalih jedinki u izoliranim populacijama na području Čada i Nigera.

Adaks antilopa vrsta je zdepasta izgleda s kratkim nogama i dobro uočljivim zavijenim rogovima. Može narasti do visine od 115 cm i težiti oko 95-105 kg. Obojenost krzna varira od gotovo bijele za vrijeme ljeta i vrućih mjeseci, do tamnije sive za vrijeme zime.

Na nogama ima široke papke koji sprječavaju propadanje u pijesak i olakšavaju duga putovanja. Jako dobro podnosi vruće i suhe periode tako što spava danju ili se zadržava u sjeni.

Adaks (foto: Zoo Zg)

Može preživjeti dugo vremena bez da pije vodu jer jako dobro iskorištava vlagu iz biljaka. Jedan od razloga zašto su ih ubijali nomadi iz Sahare bio je i taj što se u njihovom želucu može pronaći velika količina vode. Živi u krdima od oko 20 jedinki i prelazi velike udaljenosti u potrazi za hranom ili zaklonom

od sunca. Obzirom da nisu teritorijalne ponekad se sakupi više stada zajedno i to najčešće na područjima dobrima za pašu. Također putuju zajedno prilikom seljenja u potrazi za novim travnjacima. U takvim zajedničkim krdima znalo je biti i do 1000 jedinki.

Obzirom na ugroženost vrste, mnoge organizacije u suradnji s lokalnim vlastima aktivno sudjeluju u programima povratka adaksa u prirodu. Jedna od vodećih organizacija je SCF (Sahara Conservation Found), čija je misija zaštita i očuvanje Saharske divljine, uključujući i područje Sahelskih travnjaka. Kako bi ispunili taj zadatak, uspostavili su partnerski odnos s različitim vladama, znanstvenim organizacijama, zoološkim vrtovima, kao i nevladinim organizacijama iz cijelog svijeta.

Tako je oko 670 adaks antilopa iz zooloških institucija diljem svijeta dostupno za ponovno zasnivanje stabilnih populacija na područjima nekadašnjeg rasprostranjenja. Postojanje jedinki koje nisu u srodstvu s populacijom u divljini omogućava povećanje genetske raznolikosti unutar vrste, a time i povećanje vjerojatnost za uspješno preživljavanje u prirodi.

Adaks (foto: Zoo Zg)

U Europskim zoološkim vrtovima se adaks antilopama upravlja u sklopu programu EEP (Europaean Endangered Species Programme) koji ima za cilj održavanje stabilne populacije. Zagrebački zoološki vrt također sudjeluje u EEP programu sa svojih 5 adaks antilopa. Zoo Zagreb tako dobiva preporuke za daljnja parenja ili razmjenu jedinki s drugim zoološkim vrtovima ovisno o podrijetlu i srodstvu životinja koje drži.

Do danas, oslobađanje adaksa uzgojenih u zatočeništvu odvilo se na nekoliko ograđenih rezervata u Tunisu. Prva takva inicijativa pokrenuta je 1985. i 1986. godine u nacionalnom parku Bou Hedma kada je 8 adaks antilopa iz zoološkog vrta u Hanoveru pušteno na slobodu. Na području Maroka u periodu od 1994. do 1997. godine pušteno je sveukupno 70 životinja, a do 2007. broj se povećao na 550. Važno je da se antilope prvo puste u ogradom zaštićeno područje kako bi prošle period prilagodbe, a da se kada stado bude konačno formirano pomaknu ograde i životinje započnu svoje putovanje. 

Trenutno je u Tunisu, na području nacionalnog parka Jebil, u tijeku konačno oslobađanje jedinki na slobodu, a još jedno takvo u planu je za područje južnog Maroka, kada će antilope dobiti svoju drugu šansu za opstanak.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?