| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 29.12.2010 17:12:00

Melanocetus johnsonii (foto: Wikimedia Commons)Kao i prošli put mimikrija je još uvijek aktualna tema moje kolumne, no ovaj put u nešto drugačijem obliku. Zadnji put opisala sam bezopasne i ukusne životinje koje svojim izgledom, ponašanjem pa čak i mirisom oponašaju druge otrovne i neukusne životinje u svrhu samoobrane od raznih grabežljivaca. Takav oblik imitacije ili mimikrije zove se defenzivna mimikrija, no ona se u prirodi može pojaviti i u nešto drugačijem obliku. O čemu se radi, pročitajte u nastavku.


Neke životinje i biljke, često grabežljivci, toliko su se dobro prilagodili svome plijenu da sami oponašaju plijen u svrhu namamljivanja svoje žrtve. Ovakvo oponašanje naziva se agresivna mimikrija jer suprotno defenzivnoj, koja ima ulogu zavaravanja i obrane, ona služi za primamljivanje ili približavanje plijenu. Grabežljivci, paraziti i parazitoidi tako često imitiraju signale bezopasnih vrsta i na taj način onemogućujuDrosera capensis (foto: Wikimedia Commons)  njihovom plijenu ili domaćinu da ih prepozna, baš poput vuka u ovčjoj koži. Sljedeći fascinantni primjeri će nešto bolje objasniti ovaj oblik oponašanja u prirodi.

Svima nam je poznato da biljke svojim cvjetovima mame oprašivače poput pčela u svrhu razmnožavanja, no nisu sve biljke koja namamljuju bezopasne. Postoje takozvane karnivorne biljke ili biljke mesožderke (fotografija desno) koje svojim izgledom i bojama oponašaju  cvjetove da bi namamile plijen. Najčešće se takve biljke hrane insektima koje prvo namame te ih naknadno na razne načine zarobe i pojedu. Ovisno o vrsti biljke mesožderke, one svoj plijen zgrabe, zalijepe, omotaju ili usišu u dio gdje ga zatoče te počnu probavljati.

Životinjski svijet je također pun primjera agresivne mimikrije. Poznat je mehanizam male ribe zvane crni morski vrag (Melanocetus johnsonii, gore lijevo), kao i ostala četiri poznata pripadnika iste porodice koji svoj plijen doslovno pecaju. Svih pet vrsta poznato je po svojoj crnoj boji koja ih čini u potpunosti nevidljivima plijenu. Na glavi imaju produžetak s bioluminiscentnim (svjetlećim) vrhom koji direktno ispred usta visi i mami plijen. Taj vrh njihov plijen također prepoznaje kao plijen, tj. misli da je to neka druga životinja za jelo te na kraju, kada se dovoljno približi, i sam završi pojeden.

Sličan primjer crnom morskome vragu je jedna od najvećih kornjača, takozvana aligator ili papagajska kornjača (Macrochelys temminckii). Ova vrsta kornjače koja može narast do 180kg  poznata je po svom snažnom ugrizu koji odgovara otprilike 160 kg težine. Što ta kornjača ustvari oponaša? Na njenom jeziku se nalazi primjetan produžetak roza boje koji je nalik crvu i kornjača ga može pomicati. Tako kornjača namami ribu koja pokuša pojesti toga „crva" te ju zgrabi i pojede. Nephila clavipes (foto: Wikimedia Commons)Takvo namamljivanje plijena poznato je i kod nekih vrsta zmija, no one koriste svoj rep za namamljivanje drugih gmazova i vodozemaca. Brzim micanjem vrha repa oponašaju plijen. Takvo ponašanje poznato je i kod nekih vrsta morskog psa poput „tepih psine" Eucrossorinus dasypogon.

Agresivnu mimikriju često susrećemo i kod pauka. Kod njih se javlja oponašanje u svrhu namamljivanja plijena, ali također i oponašanje u svrhu boljeg prikradanja. Jedan takav primjer predstavlja vrsta pauka (Nephila clavipes, fotografija lijevo) iz porodice Nephilidae, poznate po pripadnicima koji pletu vrlo specifične mreže. Njihove mreže se na suncu sjaje zlatnom ili žutom bojom koje insekte privlače jer i sam nektar biljaka kojim se mnogi insekti hrane karakterizira žuta boja. Neke druge vrste pauka (primjer Argiope argentata) pletu mreže posebnog oblika. One pletu mreže s raznim cik cak uzorcima koji reflektiraju ultravioletne zrake poput mnogih cvjetova biljaka koji na taj način signaliziraju insektima da ih posjete. Svaki dan pauci mijenjaju uzorke takvih mreža da insekti poput pčela ne nauče određene uzorke i počnu ih izbjegavati.

Mnogi su interesantni primjeri agresivne mimikrije, no njima tu nije kraj. Neke životinje mogu oponašati čak i određeni spol druge vrste te namamiti mužjaka i naknadno ga pojesti, no o tome čitajte nešto više drugi put.

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?