| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.01.2011 10:01:59

Depresija (foto: Flickr)U svakodnevnom životu postoje brojni okidači koji mogu potaknuti pojavu depresije, od stresa, nezadovoljstva trenutnim životnim okolnostima, financijskih problema do jednostavnijih uzroka poput nepovoljne biometeorološke prognoze. Međutim, kako prepoznati depresiju i možda predvidjeti njezin nastanak novi su izazovi stavljeni pred stručnjake posvećene istraživanju ovog psihološkog poremećaja.


Na temelju simptoma poput osjećaja tuge, poteškoća pri doživljavanju zadovoljstva, nesanice i sl. stručnjaci postavljaju dijagnozu te izabiru odgovarajuću terapiju antidepresivima ili psihoterapiju. Terapija antidepresivima pokazuje značajan učinak u liječenju depresije - kod 40% pacijenata zabilježen je značajan oporavak nakon primjenjene terapije. Ipak, 20-30% pacijenata ne pokazuje nikakvu reakciju na takvu terapiju, što bi moglo upućivati da pate od kronične depresije. Kako bi se pomoglo i ovakvim psihološkim stanjima, potrebna su daljnja istraživanja u svrhu poboljšanja učinkovitosti terapija na neurobiološkoj, a ne samo simptomatskoj razini.

Genetska predispozicija za depresiju

Žarište današnjih istraživanja o depresiji temelji se na proučavanju živčane osnove depresije i promjena na neuralnoj bazi koje nastaju primjenom raznih terapija. Za ovakvo istraživanje koristi se funkcionalna magnentska rezonancija (fMRI) koja omogućava precizniji pregled moždane strukture. Ranija istraživanja pokazala su povezanost depresije s disfunkcionalnošću specifične moždane regije odgovorne za kognitivnu kontrolu i emocionalni odgovor. Pacijenti uključeni u novu kliničku studiju odgovarali su na pitanja kojima bi opisali svoj karakter (poput „jesam li sebičan?") ili općenito prihvaćenu karakternu osobinu („je li dobro ili loše biti pohlepan?). S obzirom da fMRI depresivnih pacijenata ukazuje na značajnu aktivnost medijalnog prefrontalnog korteksa, proučavanje njegove disfunkcionalnosti može pojasniti uzrok pojave specifičnih osjećaja poput samokritičnosti, zamišljenosti i osjećaja krivnje primjećenih u depresivnih osoba.

Međutim, ovakav obrazac ponašanja također je primjećen i nakon osmotjedne terapije antidepresivima, što otežava interpretaciju rezultata studije. Unatoč tome, rezultati mogu sugerirati kako nakon povratka depresije određeni pacijenti pokazuju kontinuirane abnormalnosti unutar specifičnih moždanih regija. Zabilježene abnormalnosti ukazuju kako se rizik od povratka depresije može umanjiti uvođenjem dodatnih tretmana poput kognitivne bihevioralne terapije.

Općenito gledajući, dosadašnja otkrića neuroloških istraživanja magnetskom rezonancijom mogla bi doprinijeti boljoj spoznaji o dijagnostičkim biomarkerima i poboljšati izglede pacijenata kako bi bolje reagirali na specifične modalitete u terapiji. Prilikom odabira ispravne terapije, takvi neurološki biomakeri bi pomogli psihijatrima individualno prilagoditi terapiju prema moždanom tkivu i biološkim potrebama svakog pacijenta.

Depresija - posljedica modernog života ili bolest mozga?

Depresija je, pokazale su studije, uvelike bolest nastala zbog današnjeg ubrzanog i nezdravog načina življenja, pomanjkanja volje i „psihičke slabosti". No rezultati skeniranja mozga provedenih tijekom nekih istraživanja ukazuju i kako je depresija bolest mozga u pravom smislu te riječi, te se povezuje s disfunkcionalnošću specifičnih moždanih regija odgovornih za kognitivnu kontrolu i emocionalni odgovor.

Stoga je, tvrde znanstvenici, nužno definirati depresiju na neurološkoj razini radi poboljšanja efikasnosti terapija i smanjenja učestalosti pojave depresivnih poremećaja.

 

Izvor: European College of Neuropsychopharmacology

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?