| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 12.01.2011 13:01:59

Parenje skakavaca (foto: Flickr)Opisana kao jedna od deset biblijskih pošasti, najezda skakavaca u prošlosti je privlačila pažnju kada su ljudi bespomoćno gledali kako pohlepni kukci izjedaju sve pred sobom. Situacija niti danas nije mnogo drukčija, no američki su znanstvenici otkrili način borbe protiv napasnih kukaca - njihovim prirodnim neprijateljima - vatrom i gljivičnim infekcijama.


Znanstvenici planiraju borbu protiv skakavaca i zrikavaca, pripadnika reda Orthoptera (ravnokrilci), koji stvaraju najviše šteta na kultiviranim biljkama. Ravnokrilce karakterizira nepotpuna preobrazba te dugačke stražnje noge, a pretežito se drže tla gdje se hrane biljkama ili sitnijim kukcima koje ulove. Preferiraju toplija područja za svoj životni prostor - tropski i djelomično umjereni pojas idealni su za njihove pohode. Tokom ljetnih mjeseci njihova populacije doseže maksimum, a time im se povećava i potreba za hranom. Kako odrasli skakavac dnevno mora konzumirati onoliko hrane koliko i sam teži, velika populacija ovih kukaca može u samo par trenutaka opustošiti goleme površine obrasle biljkama. Skakavci se razmnožavaju ljeti, a ženke polažu jaja u tlo ili u razini tla te se mladi skakavci rađaju tek sljedeće godine u proljeće. Uz dovoljno hrane i dobre uvjete zimi, eksplozija populacije je neizbježna.  

Entomolog David Branson koristi znanje o ciklusima razmnožavanja te sjajnu priliku u  suzbijanju ovih „štetočina" vidi u kontroliranim sezonskim požarima. Istraživanje rađeno na dvjema vrstama skakavaca pokazalo je reproduktivne navike pojedinih vrsta. Znanstvenici su otkrili kako vrsta Ageneotettix deorum polaže jaja uz površinu zemlje, dok vrsta Melanoplus sanguinipes polaže jaja dublje u zemlji. Požari koji bi zahvatili područja gdje su skakavci položili jaja uništili bi većinu jaja vrste Ageneotettix deorum, dok bi sva jaja vrste Melanoplus sanguinipes ostala živa, zaštićena u dubljim slojevima zemlje.Skakavac (foto: Flickr)

„Istraživanja su pokazala kako se vatra može koristiti kao selektivna tehnika za kontroliranje dinamike populacije određene vrste skakavca. Ali ne možemo se samo osloniti na kontrolirane požare koji bi određivali njihovu populaciju. Vatra je samo jedan način u suzbijanju skakavaca", kaže Branson. Uz kontrolirane požare Branson i suradnici uzimaju u obzir i kompeticiju kao način suzbijanja pošasti. Stoka koja bi se pustila na ispašu na određenom području pojela bi većinu hrane te bi tako bila izravna kompeticija populaciji skakavaca koja bi na to područje došla kasnije.

Drugi način suzbijanja štetnih kukaca je korištenje njihovih prirodnih neprijatelja - gljivica. Poznato je kako gljivica Metarhizium robertsii parazitira samo na kukcima ravnokrilcima, a njene spore se jednostavno prenose zrakom. Spore se vrlo lako prenesu na kukca pošto se on hrani biljkama uz tlo gdje se spore najčešće i nalaze. U roku od 24 sata od doticaja kukac se inficira, a za 7 do 14 dana i ugiba. Entomolog Stefan Jaronski i znanstvenici sa Sveučilišta Wyoming odredili su dva tipa gljivice vrste Metarhizium robertsii (DWR 346 i DWR 356) koji bi lako mogli kontrolirati populacije skakavaca i zrikavaca. Znanstvenici su uvjereni u uspješnost ovog projekta pošto je gljivica visoko specifična te ne može inficirati druge kukce kao što bi drugi sojevi gljivica mogli. Značajna stvar oko gljivice je ta da je potrebno tek par stotina spora kako bi inficirala mladog kukca, dok je ostalim gljivicama potrebno više od par tisuća da bi infekcija bila uspješna. Znanstvenici pokušavaju inficirati kukce u mlađem stadiju jer kukci tada zbog trošenja većine energije na povećanje mase žrtvuju svoj imunitet kako bi što brže izrasli u odrasle kukce.

Istraživanje "New Hopes for Combating Hopping Pests" objavljeno je u siječnju 2011. u časopisu Agricultural Research.

 

Izvori: Ars.usda.gov,  Aphis.usda.gov

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?