| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.01.2011 08:01:00

Penny Patterson i Koko (foto: YouTube) „Dobra životinja osoba gorila" riječi su kojima sebe opisuje gorila Koko. Njezina najdraža boja je crvena, a od igračaka su joj najdraži gumeni krokodil i platnena zmija.  Ona razumije engleski govorni jezik, a sporazumijeva se koristeći  znakovni jezik. O Koko su pisale prestižne novine poput New York Timesa i National Geographica, o njoj su pisane knjige i snimani filmovi, a znanstvenici pažljivo slušaju svaku njenu riječ. Upoznajte Koko u članku koji slijedi.


Koko[1], ženka nizinskog gorile, rođena je  4. srpnja  1971. u zoološkom vrtu u San Fransiscu. Kao mladunče od godinu dana počela je učiti američki znakovni jezik pod vodstvom dr. Francine „Penny" Patterson.Penny  Patterson i Koko (foto: Pbs.org)

"Kad sam počela podučavati Koko znakovnom jeziku, nisam znala koliko će napredovati. Postojala je tek pretpostavka da bi gorila mogla izražavati osjećaje i misli koristeći ljudski jezik ", kaže Penny. U početku su mnogi Kokini pokušaji da pokaže znak bili nejasni ili neprikladni.  U dobi od tri godine većina njenih izjava bili su zahtjevi za hranom , primjerice „dati piće žedna", „ja kolačić",  ili nekim oblikom stimulacije  poput škakljanja ili ljuljuškanja. No, Koko je napredovala s učenjem jezika više nego bilo koja druga životinja. Danas njezin vokabular ima preko 1000 znakova, a razumije preko 2000 riječi engleskog govornog jezika.  Sama započinje razgovore sa svojim čuvarima te slaže rečenice koje u prosjeku imaju tri do šest riječi.

Neki znanstvenici sumnjaju da Koko razumije značenje znakova, te smatraju da ih uči i koristi zbog to što biva nagrađena za to. Dr. Patterson tvrdi da Koko koristi naučene znakove na nove načine, čak i kad nema očite nagrade. Nitko Koko nije naučio znak „patka", no ona je sama združila riječi „voda" i „ptica" kad je prvi put vidjela patku na jezeru, a zabilježeno je još novih kombinacija znakova koje Koko koristi.

Kad pročitate tekstove osoba koji su se susreli s Koko, shvatite da je „osoba gorila" najbolji opis za KoKoko i All Balls (foto: Pbs.org)ko, gorilu koja je plakala kad je njen „mekani dobri mačak mačak" All Ball umro. Gorilu koja se ukrašava platnom na cvjetiće kad ima simpatiju. Gorilu koja, kad koristi plastičnu cijev da bi posrkala vodu iz posude, opisuje sebe kao „ja tužan slon".

Koko nije jedini inteligentni predstavnik svoje vrste. Ubrzo nakon početka rada s Koko, dr. Patterson je znakovnom jeziku počela podučavati  i gorilu Michaela, koji je tečno koristio više od 600 znakova, a uz to

je i volio slikati. „Koko je užasna slikarica", sa smiješkom kaže dr. Patterson, „no Michael je bio nešto posebno". Prije 11 godina, Michael je umro od kardiomiopatije.

Projekt Koko započeo je bez financijskih sredstava, izuzev nekoliko privatnih donacija,  i bez službenog plana istraživanja, a danas je najduže i najtemeljitije istraživanje inteligencije i ponašanja gorila ikad provedeno. Kokin i Michaelov intelektualni rast i razvoj, kao i fizički, bio je predmet intenzivnog  proučavanja od njihove najranije dobi. Svi znakovi, kontekst u kojem su se pojavili, broj ponavljanja, sve što se događa tijekom komunikacije na znakovnom jeziku svakodnevno se bilježi. Koko je prošla brojne testove razumijevanja riječi, testove razumijevanja veze između objekata i riječi, kao i standardne testove inteligencije namijenjene dječjem uzrastu. Istraživanje je prošireno i na analizu glasanja gorila. Čini se da je ono što se nekad jednostavno smatralo „urlikanjem"  u biti sofisticirani zvučni jezik, te da i nepodučavane gorile koriste vlastiti znakovni jezik. Istraživači su dosad primijetili oko 60 različitih gesti i isto toliko različitih zvukova.

Izražavajući svoje misli i osjećaje zapanjujućom profinjenošću, Koko je srušila prastare predrasude o ograničenosti životinjske inteligencije.  Stoga se  Zaklada Gorila (osnovana ubrzo nakon početka projekta Koko) bori  za  humanije ponašanje prema zatočenim gorila i za zaštitu slobodno živućih gorila, jer svijet bi bio veoma usamljeno mjesto da ga ne dijelimo s tako veličanstvenima stvorenjima.

 

Izvori: Primates.com, Koko.org, Beholders.org, Pbs.org, Elizabeth Hanly "Listening to Koko: a gorilla who speaks her mind"

 


1. Koko je skraćenica od Hanabi-ko, što na japanskom jeziku znači „dijete vatrometa" (aluzija na njen datum rođenja, američki Dan nezavisnosti)

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?