| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 17.01.2011 08:01:00

Sivi puh (foto: Wikimedia Commons)Kada razmišljate o bioraznolikosti, ono što vam vjerojatno prvo padne na pamet su ogromne prašume Amazone ili slično područje koje je već na prvi pogled zaista bogato različitim životnim oblicima. Tamo se uistinu ne morate posebno truditi da nađete nešto živo i zanimljivo. No, Amazona je na drugom kraju svijeta, a vi zapravo ne morate daleko hodati da biste pronašli mnoštvo živih i zanimljivih organizama. Štoviše, ne morate čak niti izaći iz sigurnosti svoje kuće ili stana.


Ponekad možda zaboravite očistiti baš svaki kutak svojeg doma, ili možda neki najmlađi član obitelji baci napola pojedeni bombon negdje iza komada namještaja, a vi to otkrijete tek kada započne invazija mrava ili drugih kukaca. Također, možda izbjegavate odlaske na tavan svoje kuće jer po noći čujete neke čudne zvukove, kao da duhovi svaku večer priređuju ludu zabavu. U pitanju zapravo i jest zabava, ali nema tu nikakvih duhova, već su malene životinjice poput puhova (Glis glis, fotografija gore lijevo) ili miševa (Mus musculus) pronašle utočište upravo u vašoj kući. Od kralješnjaka, uz štakore (Rattus norvegicus), to su dvije najčešće vrste koje vole živjeti u našim kućama. No, da bi se puh naselio na vašem tavanu morate živjeti blizu šume ili parka. S druge strane, miševi i štakori su svuda prisutni i da biste se osigurali od njih najbolje je držati mačku.

Za pravu bioraznolikost u kući zapravo su odgovorni beskralješnjaci, i to pauci i kukci. No, krenimo redom:

Koliko god se ponekad trudite čistiti, uvijek negdje iz nekog kuta izviruje nekakav pauk (Arachnida). Iako kao i kukci pauci pripadaju člankonošcima (Arthropoda), ove dvije skupine se veoma razlikuju. Pholcus phalangioides  (foto: Wikimedia Commons)Kukci imaju šest nogu, dok pauci imaju osam, a vjerojatno najuočljivija razlika je u građi samog tijela jer, za razliku od kukaca, pauci imaju tijelo podijeljeno na dva dijela - prednje (prosoma) i stražnje tijelo (opistosoma). Paukova ima svakakvih, od malenih crnih pa sve do onih s malenim tijelom, a dugačkim nogama. Ti dugonogi pauci su vjerojatno najpoznatiji kućni pauci, te pripadaju porodici Pholcidae koja je kozmopolitski rasprostranjena. Jedna od najčešćih vrsta je Pholcus phalangioides (fotografija desno). U kući ga možete pronaći u kutevima prostorija ili u podrumima gdje izrađuju velike i ravne mreže, koje su često nepravilne. Obično su orijentirane horizontalno, a pauk na njima visi naglavačke. Ovi smeđe - žuti pauci su samotnjaci i vrijeme provode u čekanju plijena, a samo u vrijeme parenja postaju društveni. Hrane se kukcima i zbog toga su vjerojatno najkorisniji ljudima od svih vrsta o kojima ovdje govorimo. Također, kod ovih paukova poznat je i kanibalizam, a kada jedna jedinka ubije i pojede drugu, preuzima njezinu mrežu. Plijen ubijaju pomoću otrova koji je bezopasan za ljude, a u nekom kutu vaše sobe, ukoliko ih ne ometate, mogu doživjeti do tri godine.

Sljedeća skupina organizama koja se vjerojatno najčešće može pronaći u svakom domu su kukci (Insecta). Naravno, to ne čudi budući da su kukci najbrojnija skupina organizama u ovom trenutku na našoj planeti (do sada je opisano oko 800.000 vrsta), te se doslovce mogu pronaći svugdje, pa tako i u našim domovima. Kao što je već spomenuto, pripadaju člankonošcima, a za razliku od paukova, tijelo im je podijeljeno u tri dijela - glava (caput), prsa (thorax) i zadak (thorax). Na prsima se nalazi dva para krila, no kod nekih je drugi par reduciran, neki su ih u potpunosti izgubili. Neki kukci nikada nisu niti imali krila.

Zasigurno najomraženija i najčešća skupina kukaca u kućanstvima su žohari (red: Dictyoptera - podred: Blattodea, fotografija lijevo). Ljudi ih opravdano ne vole, budući da mogu biti veoma opasni zbog bolesti koje mogu prenijeti. Također, njihova slina i izmet sadrže jake alergene koji mogu izazvati napade astme. Ono zbog čega jako dobro opstaju u kućanstvima i zbog čega ih se ponekad teško riješiti je njihov brz životni ciklus i činjenica da nisu izbirljivi kada je u pitanju hrana, tj. jedu sve što im se nađe na putu. Vrlo su prilagodljivi i mogu preživjeti duge periode bez hrane i vode. Ženka žohara (foto: Wikimedia Commons)Osim toga tijelo im je dobro zaštićeno hitinskim oklopom. Ako ih imate u svom domu, najčešće će biti na mjestima s puno vlage i u blizini izvora hrane (poput kuhinje). Budući da su noćne životinje, po danu će se uglavnom skrivati u pukotinama ili ispod kuhinjskih elemenata. U kuću ili stan se mogu unijeti s pokućstvom ili namirnicama. Česta vrsta u Hrvatskoj je crni žohar (Blatta orientalis) koji je u Europu unesen iz Afrike ili Azije.

„Kućni ljubimci" kojih se ponekad uistinu teško riješiti su mravi (red: Hymenoptera - porodica: Formicidae). Maleni i simpatični organizimi koji nas mogu impresionirati zbog svoje velike snage (mogu podići 20 puta veću težinu od vlastite) često znaju dugo opsjedati zalihe slatke hrane koju držimo u kući. Faraonski mravi (Monomorium pharaoensis) su vjerojatno najneugodnija vrsta. Oni dolaze s građevinskim materijalom te kada se jednom smjeste, vrlo ih je teško uništiti, budući da svaka tri mjeseca rade novu maticu. Maleni su i žute boje, te su svejedi. Osim njih, ponekad iz okućnice mogu došetati neke druge vrste (npr. iz roda Camponotus, fotografija dolje desno) te se smjestiti u našim domovima.

Ako nemate sreće, na putovanjima u hotelima možete pokupiti stjenice (red: Hemiptera - porodica: Cimicidae) i donijeti ih u svoj krevet. U prošlosti su one bile veoma česte, no zbog boljih higijenskih navika uglavnom su bile izbačene iz domova. No u zadnje vrijeme se ponovo pojavljuju u krevetima te još nije poznato zašto. Najčešća vrsta koja vas po noći može izluđivati je Cimex lectularius (eng. bedbug). Hrane se isključivo krvlju toplokrvnih životinja, te osim čovjeka mogu napadati i kućne ljubimce. Aktivne su noću, kada izlaze iz pukotina i malenih skrovišta oko kreveta te započinju s hranjenjem. Veoma su otporne te mogu preživjeti bez hrane 6 do 12 mjeseci. Kod čovjeka uzrokuju osipe na koži i alergijske reakcije.

Camponotus sp. (foto: Wikimedia Commons)Od letećih insekata najčešće se susrećemo s kućnim muhama (Muscidae)  i komarcima (Culicidae). Obje skupine pripadaju dvokrilcima (Diptera) kojih je do sada poznato oko 100.000. Red je dobio ime po tome što imaju samo jedan par krila, dok je drugi reduciran. Muhe su naporne jer opsjedaju našu hranu, a komarci su dosadni jer opsjedaju nas. U Europi je prisutno oko 120 vrsta komaraca, a Culex pipiens je vjerojatno najpoznatiji. Za razliku od nekih tropskih vrsta (rod Anopheles) koje mogu prenositi malariju i još nekolicinu opasnih bolesti, C. pipiens je dosadan, ali nije opasan. Ličinke komaraca se razvijaju u vodi te se tijekom kišnih godina mogu prilično namnožiti (sjetimo se kako su bili dosadni prošle godine). Od muha je najpoznatija domaća muha (Musca domestica) koja je kozmopolitski rasprostranjena.

Ovo su neke od najpoznatijih vrsta beskralješnjaka koje možemo pronaći u kućama, no svakako nisu i jedine. Često u kuće znaju doletjeti skakavci (Orthoptera), vretenca (Odonata), leptiri (Lepidoptera) ili ose. Uholaže ili štrige (Dermaptera) možete unijeti u kuću na odjeći ako radite u vrtu. Također, ponekad može zalutati i neki zeleni smrdljivac (Palomena prasina) ili neke druge vrste iz porodice Pentatomidae.

U našim domovima uistinu može biti živo i veselo te ako nekada pomislite da ste sami u kući, razmislite dvaput. Velika je vjerojatnost da ipak niste - zasigurno vam neko od ovih stvorenja pravi društvo.

 

Izvori:

Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata, Funkcionalna građa i praktikum; Habdija et. al; Samobor: Meridijani, 2004

Insects of Britain and Western Europe, Michael Chinery; A & C Black: London,2007

http://animaldiversity.ummz.umich.edu ... holcus_phalangioides.html

http://www.ksre.ksu.edu/library/entml2/MF2765.pdf

http://lancaster.unl.edu/pest/resources/BedBug263.shtml

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?