| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.02.2011 08:02:00

Nitzschia kerguelensis (foto: Wikimedia Commons)Priroda je puna materijala koji se koriste kao dokazi u forenzičkim istraživanjima. Biljke, alge, gljivice, kukci, dlaka životinja i pelud uspješno povezuju osumnjičenike, žrtve i lokaciju u jednu cjelinu. Alge kremenjašice se najviše koriste kao identifikacijski objekti u forenzici zbog svoje jedinstvene građe, čvrstog oblika te velike učestalosti u okolišu.

 


Alge kremenjašice su jednostanični organizmi čija je stanična stjenka zamijenjena dvjema pločicama od silicijevog dioksida (kremena) koje tvore strukturu sličnu kutiji, a svaka vrsta je specifična s obzirom na položaj i oblik tekstura na kremenoj ljušturici (drugi naziv alga kremenjašica - dijatomeje - doslovno znači „izrezane na dvije"). Alge kremenjašice se najviše koriste u forenzičkoj znanosti pri otkrivanju zločina, povezivanju krivca s mjestom zločina ili eliminiranju osumnjičenih osoba. Prvenstveno zbog svoje jedinstvene građe, velike raznolikosti vrsta (neki oblici dijatomeja prikazani su na fotografiji desno) te činjenice da su kao materijal dosta vjerodostojne, kremenjašice mogu biti multifunkcionalan dokaz jer se pojavljuju u određenim ekosustavima u određeno vrijeme, a njihove ljušturice nisu podložne raspadanju ili razgradnji. Kao materijalni dokaz u forenzici alge kremenjašice se najviše koriste u slučajevima utapanja osoba.

Prilikom utapanja voda prisilno ulazi u tijelo, odnosno u pluća, a s vodom ulaze i alge i ostale tvari iz vode. Voda ulazi u pluća samo ako je osoba živa, a mora se uzeti u obzir kako utapanje može trajati i do par minuta i to ako osoba nije u nesvijesti. Prodiranjem vode vrši se dodatan pritisak na plućnu šupljinu i dolazi do razaranja alveola (plućnih mjehurića). Kako su alveole prožete gustim spletom kapilara, a alge kremenjašice su dovoljno sitne da prođu kroz pore u kapilarama, lako ulaze u krvotok te cirkulacijom mogu doći do ostalih organa - srca, jetre, bubrega, mozga i koštane srži. Različiti oblici dijatomeja (foto: Wikimedia Commons)Ako se u plućima otkrije krvarenje, može se zaključiti da se žrtva „borila za dah" tijekom utapanja i takav slučaj je čest prilikom nasilnih utapanja. Prilikom prolaska algi krvotokom kroz tijelo njihove ljušturice se talože u organima, a najpogodnija za ekstrakciju ljušturica prilikom istraživanja je koštana srž jer su ostali organi često oštećeni ili u fazi raspadanja. Istraživanja su pokazala kako sastav algi kremenjašica iz koštane srži sadrži više od 90% vrsta kao i medij utapanja. Koštana srž se tretira vrućim dušičnim kiselinama, određenim enzimima ili se spaljuje te se specifičnim postupcima izdvoje ljušturice algi nakon što se koštano tkivo ukloni.

Svaka vrsta alge kremenjašice ima specifičan raspored oznaka na svojoj ljušturici i specifičan oblik ljušturice. Određenim determinacijskim svojstvima stručnjaci mogu lako otkriti o kojoj je vrsti alge riječ, a znanjem o njezinim vremenskim i prostornim pojavljivanjima lako se može datirati mjesto i vrijeme utapanja određene osobe. Kako bi se analizirala tkiva kontaminirana ljušturicama, uzorci determiniranih algi moraju se usporediti s uzorkom vrsta algi iz vode u kojoj je utopljena žrtva pronađena. To može biti isto mjesto gdje je tijelo pronađeno ili mjesto gdje se pretpostavlja da se žrtva utopila (u slučaju da je, recimo, rijeka odnijela tijelo nizvodno nakon utapanja). Tako je analizom ljušturica algi kremenjašica u forenzičkim istraživanjima pokazano da je od 770 slučaja utapanja, svega 28% žrtava bilo pronađeno u vodi u kojoj se zločin dogodio, to jest, u kojoj se osoba utopila ili bila utopljena. U većini slučaja, žrtve bi bile prenesene na sekundarna mjesta zločina čime se, moguće, htio prikriti zločin.

O upotrebi algi kremenjašica u forenzici piše se zadnjih 100 godina te ima mnogo onih koji alge vide kao najsavršeniji forenzički materijal, ali i onih koji ne priznaju njihovu važnost u forenzici. Tvrdnje kako se alge kremenjašice mogu pronaći i u tijelima ljudi koji nisu umrli od posljedica utapanja mogu osporiti usporedne analize prilikom istraživanja ljušturica iz tijela i vode u kojoj se tijelo nalazi. Metoda analiziranja ljušturica algi kremenjašica i općenito svih ostalih mikroskopskih algi, bilo planktonskih ili onih koje tvore obraštaj, specifična je za svaki slučaj posebno i takav pristup svaki put treba biti ostvaren.

 

Izvor: Sas.upenn.edu

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?