| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.02.2011 17:02:59

Biljke i ljubav na daljinu (foto: Flickr)Razmnožavanje je osnova opstanka svake vrste. Biološki gledano, sve počinje oplodnjom, tj. spajanjem jajne stanice i spermija. No, da bi se jajna stanica i spermij spojili, puno toga se mora dogoditi. U životinjskom carstvu mužjaci na razne načine pokušavaju zadiviti ženke, samo da bi prenijeli svoje gene dalje. Udvaranje je neizbježan dio tog procesa. Znamo koliko to ponekad može biti komplicirano i kod ljudi. No, što je s biljkama? Kako se one udvaraju? Kako biraju tko im je najbolji partner?


Pa za početak, očito je da se biljke ne udvaraju jer njihove veze uglavnom funkcioniraju „na daljinu". To je naprosto cijena sjedilačkog načina života. Upravo zbog toga su razvile različite strategije oprašivanja, kao i mnoge mehanizme sprječavanja samooplodnje (poput vremenski odvojenog sazrijevanja prašnika i tučka na istom cvijetu, jednospolnosti itd.). Oprašivanje je proces kojim se polen prenosi s jedne biljke na drugu te na taj način dolazi do spolnog razmnožavanja.Češerići (foto: Flickr)

Oprašivanje se može odvijati na dva načina, tj. uz pomoć različitih životinja ili bez njihove pomoći. U drugom slučaju, ako biljkama ne pomažu životinje, tada su tu vjetar ili voda koji prenose polen s jedne biljke na drugu. Važno je spomenuti da je građa cvijeta direktno vezana uz način oprašivanja. Biljke koje se oprašuju vjetrom najčešće imaju neugledne cvjetove, bez latica i ostalih prepoznatljivih elemenata cvijeta. Naime, njima to nije potrebno jer njihov polen samo mora što lakše ispasti van iz cvjetova i biti dostupan vjetru da ga raznosi do drugih biljaka. Upravo je zbog toga evolucija išla u smjeru redukcije latica te je građa cvijeta prilagođena oprašivanju vjetrom, a prisutna je i proizvodnja golemih količina polena da bi se vjerojatnost oplodnje povećala. Na ovaj način se oprašuju trave (Poaceae), mnoge stablašice (npr. iz rodova Fagus (bukva), Quercus (hrast), Castanea (kesten), Betula (breza)), većina golosjemenjača, ali i biljke poput ambrozije (Ambrosia artemisiifolia)  koja je izrazito jak alergen te je opasna za zdravlje. Oprašivanje vjetrom se još naziva i anemofilija. Biljke koje rastu pod vodom se naravno i oprašuju vodom, a ta vrsta oprašivanja se naziva hidrofilija.*

Najrazličitije moguće cvjetove prekrasnih boja, veličina i oblika te opojnog mirisa biljke nisu razvile zato da bismo mi ljudi uživali u njima, već zato da privuku svoje oprašivače, tj. različite životinje. Oprašivanje kukcima (foto: Flickr)Oprašivanje životinjama (zoofilija ili zoidiofilija) je prekrasan primjer povezanosti i koevolucije biljnog i životinjskog svijeta, budući da životinje omogućuju biljkama razmnožavanje, a biljke životinjama zauzvrat daju hranu u obliku nektara. Nekoliko skupina životinja je razvilo lijep suživot s biljkama, od kojih su najveća skupina kukci. Oprašivanje kukcima ili entomofilija je najrašireniji oblik oprašivanja životinjama. Vrste iz reda Hymenoptera (pčele i ose) su glavni oprašivači među insektima, a od ostalih kukaca važni su još i dvokrilci, tj. različite vrste muha (Diptera), leptiri (Lepidoptera) i kornjaši (Coleoptera). Kukci dolaze do biljke privučeni živim bojama, mirisom i hranom, ili ih biljke privlače na prevaru glumeći kukca (orhideje su poznate po tome), te dok pokušavaju doći do nektara, koji je najčešće skriven negdje u cvijetu, na njih pada polen sa prašnika. Kada dođu na iduću biljku, u istim nastojanjima da dođu do nektara, polen s prethodne biljke ostavljaju na tučku nove biljke, te na taj način obavljaju svoju dužnost. Usluge kukaca koriste mnogobrojne vrste, od orhideja (Orchideaceae) i ruža (Rosaceae), pa sve do tratinčica (Bellis).

Od kralješnjaka, ptice i šišmiši pomažu biljkama u razmnožavanju. Oprašivanje pticama se naziva još i ornitofilija, a najpoznatije ptice koje oprašuju biljke su kolibri (Trochilidae). Oprašivanje pticama (foto: Flickr)Hiropterofilija je oprašivanje šišmišima koji se hrane nektarom biljaka poput afričkog baobaba (Adansonia) ili vrste Oroxylum indicum koja raste u Aziji. Budući da su šišmiši noćne životinje, tako i vrste koje koriste njihove usluge oprašivanja cvatu noću.

 I na kraju se vraćamo na pitanje - kako biljke biraju tko im je najbolji partner? Odgovor je - nikako. Moraju se prepustiti svojim oprašivačima i nadati se da je nektar koji su im ponudile bio dovoljno dobar da ga životinje traže i na drugim cvjetovima iste biljne vrste. Ili jednostavno moraju čekati povoljan vjetar u povoljnom smjeru. No, bez obzira na što ili koga se moraju oslanjati, činjenica je da im jako dobro ide, budući da uspješno preživljavaju i pronalaze svoje partnere iz snova već milijunima godina, bez obzira što ih možda nikada nisu vidjele.

 

*Pojmove spomenute u tekstu poput anemofilije, hidrofilije i ostalih načina oprašivanja treba razlikovati od pojmova poput anemohorija, hidrohorija i sl. Naime anemofilija se odnosi na oprašivanje vjetrom, dok se anemohorija odnosi na rasprostranjivanje plodova putem vjetra.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?