| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 21.02.2011 14:02:32

Kriptična obojenost vrste Ahaetulla nasuta (foto: Flickr)Najčešća obojenost koju u prirodi susrećemo je u svrhu obrane. Životinje prilagođavaju svoj izgled, uglavnom bojom i oblikom, svojem prirodnom staništu. Na taj način one postaju skoro nevidljive raznim predatorima i time pospješuju svoje preživljavanje. Koji su to svjetski prvaci u skrivanju u divljini, doznajte u nastavku...


Mimikrija koju sam opisivala kroz nekoliko prošlih članaka sličan je mehanizam, no nešto je kompliciraniji i kompleksniji jer životinje svojim bojama, zvukovima i ponašanjem imitiraju druge vrste radi zaštite ili namamljivanja plijena. Kriptična obojenost ili kamuflaža je puno jednostavniji mehanizam baziran na izgledu staništa koji služi za zaštitu od predatora ili kamufliranje u svrhu boljeg približavanja plijenu.Hymenopus coronatus (foto: Wikimedia commons)

Tako su mnoge vrste razvile različite zapanjujuće obojenosti koje variraju od jednostavne jednobojne obojenosti sve do kompleksnih šara i uzoraka. U biologiji takva obojenost, koja u potpunosti sliči podlozi ili staništu i služi u svrhu zaštite, naziva se somatoliza. Svima nam je poznata slika bijelog zeca koji trči po bijelome snijegu. Dok god zeko miruje, on je u potpunosti nevidljiv te ga razni predatori mogu locirati samo na bazi mirisa. Kroz cijelo životinjsko carstvo poznati su primjeri životinja koje poprimaju jednostavnu obojenost, no zanimljivosti se javljaju kod životinja koje su se svojom bojom, oblikom, ali i ponašanjem u potpunosti prilagodile površini na kojoj obitavaju. Takav kombiniran izgled u biologiji poznat je pod nazivom mimeza i nalazimo ga često kod insekata. Interesantan primjer su bogomoljke (red: Mantodea) koje su svojom obojenošću i oblikom u potpunosti preuzele izgled zelenog ili smeđeg lišća, pa čak i raznih cvjetova. Jedan primjera iz reda bogomoljki je vrsta Hymenopus coronatus koja živi na cvijetu orhideje i izgledom je samom cvijetu orhideje skoro identična (fotografija desno).

Osim obojenosti, životinje su razvile i drukčije mehanizme stapanja s okolinom. Umjesto da razviju određenu obojenost, postale su u potpunosti ili djelomično transparentne. TIthomia agnosia (foto: Tolweb.org)akvi primjeri su mnoge meduze, a poznati su i potpuno prozirni račići, lignje pa čak i ribe. Jedan poseban primjera dolazi iz reda leptira. Radi se o grupi leptira Ithomiini unutar koje neke vrste posjeduju samo djelomično proziran izgled. Ithomia agnosia jedna je takva vrsta s djelomično prozirnim izgledom. Krila ove vrste leptira samo su na rubovima obojena dok je ostatak krila proziran (fotografija lijevo).

U prirodi susrećemo još jedan poseban oblik obojenosti koji se bazira na svijetloj trbušnoj strani i tamnoj leđnoj. Takva obojenost javlja se kod mnogih sisavaca i riba, a oblik je kamuflaže koja se naziva Thayerov zakon (po znanstveniku Abbottu Handersonu Thayeru). Takve primjere nalazimo i kod ptica, a jedan od njih je svima dobro poznat. Kraljevski pingvin (foto: Wikimedia Commons)Radi se o prepoznatljivom izgledu pingvina s crnim leđima i bijelim trbusima. Takav način obojenosti pruža životinjama, pogotovo onima u vodi, zaštitu od predatora. Gledano odozgo, životinja se stapa s tamom dubine i postaje manje vidljiva. Gledano odozdo, životinja se stapa sa svijetlom koje dolazi odozgo i tako predatorima postaje loše vidljiva. Stapanje sa svijetlom ima zbunjujući efekt na predatore jer osim točnog lociranja životinje oni ne mogu procijeniti stvarnu veličinu plijena.

Na samome kraju, ne smijemo zaboraviti ni jedne od specijalista kamuflaže. To su svima poznati kameleoni, koji ne samo da su poprimili obojenost pozadine već su razvili sposobnost brzog mijenjanja boje kože, ovisno o staništu i raspoloženju. Primarna funkcija te brze promjene boje kože je u svrhu komunikacije. Kod nekih vrsta izmjerena je promjena boje do 6 sekundi.

__________________

Pogledajte još neke zanimljive fotografije:

http://www.pantherkut.com/wp-content/ ... /devils-flower-mantis.jpg

http://farm1.static.flickr.com/89/240713658_797a24fe65.jpg

http://www.bugbog.com/images/gallerie ... /costa-rica-butterfly.jpg

http://www.treehugger.com/moon-jellyfish-jj.jpg

http://badattitudes.com/MT/Copperhead.jpg

http://1.bp.blogspot.com/_mmBw3uzPnJI ... /animal-camouflage-05.jpg

http://images.cdn.fotopedia.com/flickr-251364605-hd.jpg

http://upload.wikimedia.org/wikipedia ... isus_labefactus_sep04.jpg

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?