| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 07.03.2011 12:03:59

Paukova mreža (foto: Flickr)Misterij paukove mreže svrstava se u čuda životinjskog svijeta, a manje je poznato kako zapravo pauci stvaraju tu fascinantnu tvorevinu. Od onih za hvatanje plijena, čuvanje hrane, udvaranja ženkama pa do niti koje služe za lebdjenje, svila koju pauci stvaraju nije bez razloga proglašena najčvršćom i najelastičnijom tvari na svijetu, a ono što znanstvenike buni je i kemijski sastav samih svilenih niti.


Paukova svila stvara se pri žlijezdama na donjoj strani paukovog zatka. Pauci posjeduju 6 različitih žlijezda na tijelu koje proizvode različite vrste niti. Proteinska tekućina koja se stvara pri doticaju sa zrakom postaje kruta, a transformacija proteinskih komponenata iz tekućeg u kruto znanstvenici pokušavaju detaljnije objasniti. Za sada u nitima razlikuju dvije vrste građevnih materijala - meke amorfne i čvrste kristalne komponente. Amorfna komponenta odgovorna je za elastičnost te za raspodjelu pritiska, dok je čvrstoća uvjetovana raspodjelom kristalne komponente duž niti. Apsorpcija vlage (foto: Flickr)Zbog svog proteinskog sastava nit pokazuje kisela svojstva što ju štiti od napada i razgradnje od strane bakterija i gljivica te tako često paukove mreže ostaju zadnje na nekim opustošenim mjestima.

Od samo 0,004 mm debljine svilena nit koju pauk proizvede potvrđena je kao najčvršća tvar na svijetu. Snažnija je od čelične niti iste debljine, a jednako snažna kao najlonska nit. Potrebno je uložiti do 10 puta više snage kako bi raskidali jednu nit pukove mreže u odnosu na neke druge prirodne materijale kao što su celuloza, hitin i kolagen. Jedna nit običnog europskog vrtnog pauka (Araneus diadematus - pauk križar) može izdržati 0,5 g težine bez da pukne, a to joj omogućuje i velika sposobnost rastezanja, do 30% originalne veličine niti. Niti lako apsorbiraju vlagu koja jako smanjuje njihova elastična svojstva. U to se možemo uvjeriti kada tijekom vlažnih i rosnih dana pauci ne proizvode mreže ili napuštaju one koje navuku previše vlage na sebe.

Poznato je da pauci stvaraju 7 do 8 različitih vrsta niti, a ne služe sve za gradnju prekrasnih mreža. I oni pauci koje ne grade mreže nego plijen hvataju aktivno niti koje stvaraju koriste za oblaganje svojih nastamba, oplođenih jajašaca, uhvaćenog plijena ili pak pri razmnožavanju. Neki mužjaci prvo mrežom imobiliziraju ženke kako bi ih neometano i sigurno oplodili, bez straha za vlastiti život ukoliko ženka nakon oplodnje želi brzi proteinski obrok u vidu sada već bespotrebnog mužjaka.

Poznato je i da sve vrste pauka ne izrađuju klasične mreže, a oni koji to rade pokazuju neke oblike megalomanskih osobina. Paukova mreža (foto: Flickr)Klasične mreže kružnog oblika također nisu standardne među populacijama pauka diljem svijeta. Najveća kružna mreža ikad zabilježena imala je oko dva metra u promjeru. Najveća ikad zabilježena mrežasta struktura stvorena za hvatanje plijena bila je velika fascinantnih 1,2 metra u širinu te 3,7 metara u dužinu. Australski pauk vrste Ixeuticus socialis koji tvori takve mreže ima zabilježeno i najveće gnijezdo. U svojoj knjizi „Seven Eventful Years in Paraguay" G. F. Masterman tvrdi kako u Paragvaju zadružni pauci rade i po 9 metara dugačke i 2,4 metra široke mreže.

Pauci i njihove mreže i dalje će intrigirati znanstvenike diljem svijeta, a u domovima stvarati probleme pri čišćenju. Iako ih možda ne gledamo kao korisne tvorevine, ove svilene niti osim kao „ukras" u kutu zida koriste se u dizajniranju i stvaranju najfinijih tkanina. Koja god istina o nitima bila, činjenica je kako su milijarde kilometara paukove mreže razvučeno po svijetu, nekome na korist, nekome ne.

 

Izvor: Earthlife.net, Biologynews.net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?