| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 01.04.2011 13:04:00

Tajlandska hrana (foto: savit keawtavee / FreeDigitalPhotos.net)Većina vas je u naslovu vjerojatno odmah prepoznala 4 glavna okusa koja su odgovorna za to što vam je šećer sladak, grejp gorak, sol slana, a limun kiseo. No zapeli ste na riječi umami i pitate se što je to, kao i što bi trebao značiti onaj i  na kraju rečenice? Zar ima još okusa? Saznajte sami.


Okus je jedno od pet čovjekovih osjetila koje zajedno s osjetilom mirisa daje okus hrani koju jedemo. Za osjet okusa zaslužni su okusni pupoljci, koji se nalaze na površini jezika (fotografija desno)Svaki  okusni pupoljak čini 50 receptorskih stanica te bazalne i pomoćne stanice. Više okusnih pupoljaka zajedno čine okusne papile (bradavice) na našem jeziku kojih ukupno ima oko 10.000. Njih mogu podražiti samo u slini topljive tvari. Suprotno onome što piše u većini knjiga, nema određenih područja na jeziku koja su osjetljiva za određene okuse već je cijela površina jezika pokrivena okusnim papilama osjetljivim na svih pet osnovnih okusa: slatko, slano, kiselo, gorko i umami.

4 osnovna okusa koja su nam svima dobro poznata imaju svoju evolucijsku važnost. Mukozna membrana jezika s okusnim pupoljcima (foto: Wikipedia)Slatko zbog informacija o kalorijama, slano zbog vitamina i minerala, kiselo zbog toga što takva hrana može biti pokvarena, ali i bogata vitaminima (naranča) te gorko, koje je našim precima najčešće signaliziralo nešto otrovno. Umami je peti okus koji također pripada osnovnim okusima. Otkrio ga je profesor Kikunae Ikeda još prije 100 godina. Od tada je mnoštvo drugih znanstvenika objavilo radove vezane uz okus umami. Naziv dolazi iz japanskog jezika, a u slobodnom prijevodu znači "dobar okus". Poznat je i pod  nazivom "mesni okus". Umami potječe iz aminokiselina, točnije glutamata (ili glutaminske kiseline) te nekih nukleotida. Umami kao okus sam po sebi ljudi teško prepoznaju, ali je jako važan jer daje punoću okusa hrani i upravo se on krije iza objašnjenja zašto nam je neka hrana toliko ukusna. Neke od namirnica koje su bogate umami okusom su smeđe alge, tuna, lignje, kamenice, škampi, govedina, svinjetina, piletina, rajčice, tartufi, soja, krumpir i jaja.

Osim 5 osnovnih okusa, znanstvenici iz Australije i Novog Zelanda, sa Sveučilišta u Adelideu, Sveučilišta Massey te organizacije Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO), prošle su godine otkrili da ljudi imaju i sposobnost osjetiti okus masnoća u hrani. Istraživanje je dalo zanimljive rezultate jer su neki ljudi bili bolji u detektiranju masti od drugih. Također, što su sudionici studije imali viši prag osjetljivosti za masnoće u hrani, to su konzumirali manje masnu hranu, zbog čega su imali i manji indeks tjelesne mase. Zbog svega što su otkrili znanstvenici se nadaju da je novootkriveni šesti okus možda glavni ključ koji će pomoći u liječenju pretilosti.

Još neke zanimljivosti

Jeste li znali da postoje osobe tzv. superdegustatori (engl. supertasters) koji imaju jezik gušće pokriven papilama nego većina populacije i zbog toga neke okuse osjećaju vrlo intenzivno? Hoće li se osoba roditi s tom sposobnosti genetski je određeno. Prokulice, pivo i kava su im pregorki, torte i sladoledi prebogatog okusa, a feferoni preljuti. Nažalost, često ne vole ni lisnato povrće koje je iznimno zdravo i važno za uravnoteženu prehranu. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da su takve žene u svojim četrdesetima 20% mršavije od ostatka ženske populacije i cijeli život općenito imaju niži index tjelesne mase.

 

Izvori: Umamiinfo.com, Health-pulp.com, Howstuffworks.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?