| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.04.2011 10:04:50

Melosira arctica (foto: Arctic Exploration 2002, Rolf Gradinger, NOAA/OER)Morske alge kremenjašice vrste Melosira arctica koriste negostoljubive uvjete zaleđenog Arktičkog mora u svoju korist i tako predstavljaju glavnu kariku u tom ekosustavu. Koristeći svoj prirodni antifriz preživljavaju temperature i do -10°C te tvore prave male šume ispod zaleđenog mora. Preživljavanje u pukotinama leda osigurava im još jednu prednost - odsustvo predatora.


More u području sjevernog polarnog kruga sa svojim salinitetom od 33 promila ledi se tek na -1,9°C, a ledeni pokrov počinje se stvarati već tokom jeseni. Kako se nakupine leda počinju akumulirati u veće ledene mase, tako se zaleđuju i organizmi koji slobodno žive u toj vodi. U vodi se mogu pronaći bakterije, virusi, alge te neke jednostavnije životinje poput mikroskopskih račića, a samo će oni sa posebnim prilagodbama moći preživjeti okovani u ledenoj masi. Zanimljive za proučavanje su alge kremenjašice koje ostaju poprilično žive nakon što se more u kojem su slobodno živjele zaledi. Uz pomoć sunčeve energije one se i dalje razvijaju i rastu, a stekle su i posebne prilagodbe za preživljavanje u ledu.

Znanstvenici su otkrili kako od svih organizama koji preživljavaju u tom surovom okolišu upravo alga Melosira arctica predstavlja prvaka u preživljavanju. Velika kao presjek prosječne vlasi kose, sa svojih 50 mikrometara predstavlja dominantnu vrstu u cijelom zaleđenom Arktičkom moru. Stanice ove mikroskopske alge često se udružuju u kolonije, a ronioci svjedoče kako su znale tvoriti prave podvodne šume viseći u moru s leda i do nekoliko metara u dubinu.Melosira arctica (foto: NOAA)

Profesorica oceanografije sa Sveučilišta u Washingtonu Jody Deaming članak o ovoj fascinantnoj prilagodbi morskih algi objavila je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences te objasnila kako tajna leži u sluzavom gelu koji alge izlučuje na svoju površinu. Sastavljena od kompleksnih šećera, ta izvanstanična polisaharidna supstanca snižava temperaturu ledišta te se u porama leda u kojima alga obitava nalazi barem malo tekućine. Znanstvenici pokušavaju dokazati kako pore u ledu u kojima se nalazi sluz i morska voda mogu usporiti topljenje arktičkog leda u proljeće i ljeto ili čak dovesti do toga da te dvije pojave alterniraju. Smatra se da upravo alge koje žive i ispunjavaju pore u ledu usporavaju topljenje leda stvarajući izolacijski ovoj na površini ledenih pokrova, čime se smanjuje direktno sunčevo zračenje.

Na prvi pogled se čini kako ova ekstremna prilagodba algi služi samo za preživljavanje tokom perioda zaleđenog mora, no u proljeće ove alge prve cvjetaju te su odgovorne za 60% primarne produkcije u to doba godine. Iako, kako se sezona cvjetanja zaoštrava te ostali organizmi počinju dominirati primarnom produkcijom u moru, zna se da je Melosira arctica zaslužna za onaj prvi veliki fotosintetski „udar".

Iako znanstvenici smatraju kako će zbog jakog globalnog zagrijavanja, čak i u proljeće, važnost algi zaleđenih mora padati, profesorica Deaming tvrdi kako to ne mora biti slučaj. Istraživanja su pokazala kako sluz u pukotinama leda gdje obitavaju te alge povećava salinitet i kako su te pukotine u ledu mnogo kompleksnije nego što se činilo. Uz površinu leda alge stvaraju gušće pukotine i kanale u kojima obitavaju. Tako si osiguravaju prodor sunčeva svjetla kako bi vršile fotosintezu te si omogućuju miran život bez predatora. Kao produkt primarne produkcije algi u pukotinama se nalazi višak nutrijenata, ugljikovog dioksida i iona željeza koji su potrebni za rast algi. Topljenjem tog leda nutrijenti se otpuštaju u vodu te osiguravaju kvalitetno cvjetanje drugih algi.

 

Izvori: Esciencenews.com, NOAA

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?