| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.04.2011 08:04:17

Rafflesia (foto: Wikimedia Commons)Ako imate kućne ljubimce koji imaju priliku hodati uokolo i istraživati područje na kojem žive, vjerojatno ste tijekom posljednjeg mjeseca mogli pronaći pokojeg krpelja kako pokušava doći do krvi vašeg ljubimca. I svi ljubitelji prirode također su mogli imati bliske susrete s krpeljima jer oni su vjerojatno paraziti s kojima najčešće dolazimo u doticaj. No, parazitizam je u prirodi česta pojava i različiti organizmi su se toliko prilagodili na iskorištavanje svojih domadara da ponekad imaju bizarne oblike i načine života.


Svim parazitima zajedničko je da iskorištavaju druge organizme i čine im štetu u manjoj ili većoj mjeri. U ovom članku ograničit ćemo se samo na biljke koje parazitiraju.

Parazitske biljke se mogu podijeliti u dvije skupine - poluparazitske (hemiparaziti) i parazitske (holoparaziti). Imela (foto: Wikimedia Commons)Razlikuju se po tome što su poluparaziti fotosintetski aktivni (dakle, imaju klorofil) u barem jednom stadiju svoga života (i tada sami proizvode svoje asimilate), dok pravi paraziti nikada ne fotosintetiziraju (nemaju klorofil) te uz vodu i mineralne tvari od domadara uzimaju i asimilate. Vezu sa domadarima parazitske biljke ostvaruju preko posebnih struktura koje prodiru u tkivo domadara, a nazivaju se haustoriji.

Imela (Viscum album, fotografija desno) je zasigurno najpoznatiji poluparazit u našim krajevima. Parazitira na mnogim drvenastim biljkama, a krivci za njezino prenošenje s jedne biljke na drugu su ptice. Zimi ćete ju najlakše prepoznati jer su tada krošnje drveća gole i na njima možete primijetiti gušće busenove koji su zapravo busenovi imele. Ponekad, ako se jako proširi na svom drvetu domadaru, može ga previše iscrpiti te na kraju ubiti.

Kao što je već spomenuto, pravi paraziti nikada ne fotosintetiziraju te su zbog nedostatka klorofila svijetlih boja - žućkaste, roze pa sve do bijele. Ako u prirodi ikada vidite biljku koja je neugledna i bez zelene boje, a katkad na prvi pogled djeluje osušeno, vrlo vjerojatno se radi o parazitskoj biljci. Vilina kosa (foto: Wikimedia Commons)Parazite koje najčešće možete sresti kod nas su volovodi (Orobanche), kokoška (Neottia nidus-avis), koja je zapravo parazitska vrsta orhideja, ljuskava potajnica (Lathraea squamaria) i vilina kosa (Cuscuta, fotografija lijevo). No, sve su to zapravo malene vrste u usporedbi s kraljicom parazita koju zaista moramo spomenuti.

Ako ikada budete hodali tropskim kišnim šumama Bornea, Sumatre i Jave, svakako obratite pažnju na mirise koji vas okružuju. Možda u jednom trenu osjetite miris trulog mesa koji nikako ne smijete ignorirati jer, ako ga budete slijedili, postoji mogućnost da pronađete kraljicu parazita, veličanstvenu vrstu latinskog imena Rafflesia (naslovna fotografija) . Njezin crveni cvijet promjera do 1m i težak do 10 kilograma najveći je među biljkama, a miris trulog mesa privlači muhe koje ga oprašuju. Parazitira isključivo na lijanama iz roda Tetrastigma i zapravo na njihov račun može si priuštiti luksuz proizvodnje tako velikog cvijeta.

 Ako želite saznati nešto više o različitim vrstama parazita, preporučujemo jako zanimljiv blog Parasite of the Day koji je na inicijativu američkih znanstvenika nastao prošle godine povodom obilježavanja Međunarodne godine bioraznolikosti.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?