Plastična roza ptica koja stoji na jednoj nozi standardan je ukras u dvorištima zapadnih zemalja. Dugačak savitljiv vrat s kljunom u obliku bumeranga koji podsjeća na okrenuti smiješak - jednostavan je to opis poznate ptice, smatrane živim utjelovljenjem vrhovnog boga starih Egipćana. Zašto se u opisu plamenca neizostavno moraju spomenuti i alge, mikroskopski račići i kitovi, doznajte u nastavku.

Plamenci su svrstani u dva roda (Phoenicopterus i Phoenicoparrus) s po 6 različitih vrsta. Naseljavaju različite dijelove svijeta te se mogu pronaći čak i na Andama. Stanište koje preferiraju za boravak su močvarna područja, lagune, estuariji rijeka i jezera srednje Afrike i Amerike. Duge noge koje su karakteristika ovih ptica prilagođene su za boravak u alkaličnim tj. slanim plitkim vodama u kojima druge životinje ne mogu boraviti. Dubina vode u kojima borave je bitna i ne smije biti prevelika pošto to utječe na količinu hrane u vodi. Plitka muljevita voda bogata je hranjivim tvarima koje plamenci na poseban način iskorištavaju.

Posebna građa kljuna omogućuje im filtriranje vode i sakupljanje planktonskih organizama i mrtve organske tvari iz vode. Rožnate lamele s unutarnje strane nalik na češalj s jako gusto poredanim izdancima i jak mišićav jezik koriste im za odvajanje hranjivih čestica koje na kraju samo progutaju dok ostatak izbace. Takav oblik hranjenja poznat je i kod kitova usana koji koriste slične rožnate strukture - usi - za prehranu morskim planktonom. Od planktonskih organizama koje plamenci filtriraju dominiraju modrozelene alge te mikroskopski račići. Upravo konzumacija tih organizama daje plamencima njihovu karakterističnu obojanost perja.

Kad se izlegnu, mladi plamenci su bijele boje i takvi ostaju do svoje druge godine života. U početku ih roditelji hrane smjesom probavljene hrane koju povrate u obliku „mlijeka". Probavom planktonskih račića i modrozelenih algi razgrađeni pigmenti tih organizama talože se u perju odraslih ptica. Proteinski pigmenti algi i račića razgrađeni prelaze u oblik alfa i beta karotena koji daju boju perju. Ovisno o sastavu prehrane, obojenost kod određenih vrsta će biti drugačija. Ako se plamenac specifično hrani većinom račićima njegova boja će biti roza, dok će onaj koji prakticira više vegetarijansku prehranu - modrozelene alge - biti narančaste do crvene boje. Mladi par ptica koji prehranjuje potomstvo može privremeno izgubiti obojenost perja zbog gubitka pigmenata koje probavljenom hranom daje potomstvu.

Par plamenaca koji je odlučio odgojiti svoje potomstvo ostaje par do kraja života. Jednom godišnje, tijekom sezone parenja, do milijun jedinki plamenaca okuplja se na određenom prostoru kako bi svi u isto vrijeme počeli odgajati potomstvo. Mladi par izgrađuje gnijezdo u obliku muljevitog brežuljka visine do 30 cm i na njega polaže do dva bezbojna jaja koje roditelji naizmjence čuvaju. Nakon što se izlegnu, mlade ptice su tri tjedna isključivo pod roditeljskom pažnjom i skrbi, a nakon što dovoljno odrastu svi potrkušci odlaze u takozvani „ptičji vrtić" usred jata gdje se sve odrasle ptice brinu o svim mladuncima. Prednost okupljanja ogromne količine ptica na jednom području tijekom sezone razmnožavanja je ta što se povećava sigurnost mladih ptica, ali i svih odraslih. Jato ptica okupljeno na jednom području osigurava bolju komunikaciju među jedinkama, a time i bolji sustav alarmiranja uslijed nepovoljnih situacija.  

No zašto većinu vremena plamenci stoje na jednoj nozi? Znanstvenici se oko toga još ne mogu složiti. Poznato je da neke životinje imaju sposobnost isključiti jednu stranu tijela kako bi se ta strana odmorila dok je druga strana budna. Pretpostavka je da plamenci koriste istu sposobnost kada stoje na jednoj nozi. Tada zapravo isključuju jednu stranu tijela koja odlazi u fazu spavanja a nakon što se ta strana odmori, zamijene nogu na kojoj stoje te tada druga strana tijela prelazi u fazu mirovanja. Druga pretpostavka je da stajanje na jednoj nozi ima ulogu u termoregulaciji, budući da dugo vremena stoje u hladnoj vodi te dižu jednu nogu kako bi očuvali tjelesnu temperaturu.

Izvori: Opća i nacionalna enciklopedija, PRO LEKSIS, Zagreb, 2007., Thewildones.org, Nationalgeographic.com