| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.05.2011 08:05:59

Koraljni greben (foto: NOAA)Samo 17 posto staništa i vrsta zaštićenih europskim zakonodavstvom u zadovoljavajućem je stanju očuvanosti, dok je čak 65 posto staništa i 52 posto vrsta ugroženo. Obznanio je to u utorak europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, predstavljajući prijedlog nove strategije "Bioraznolikost 2020.", koju je načinila Europska komisija.


I ostali podaci koji su u utorak predstavljeni javnosti krajnje su zabrinjavajući: četvrtini životinjskih vrsta u Europskoj uniji, uključujući sisavce, vodozemce, gmazove, ptice i leptire, prijeti izumiranje, dok je opstanak 22 posto autohtonih europskih vrsta ugrožen invazijom stranih vrsta; od 1990. naovamo broj se ptica u Europskoj uniji smanjio za desetinu, a 46 posto ribljih vrsta toliko je izlovljeno da im također prijeti izumiranje; većina europskih ekosustava toliko je uništena da više ne pruža "najbolju kakvoću i količinu temeljnih usluga poput oprašivanja, čistoga zraka i vode te nadzora poplava i erozije tla", napominje EK.

>>>Homo sapiens sapiens

Da nije riječ samo o ekološkom, nego i o društvenom i gospodarskom pitanju, EK ocrtava podatkom da samo zbog smanjene sposobnosti oprašivanja u EU godišnje propadne 15 milijarda eura!Zooplankton (foto: Census for Marine Life)

„Dio smo bioraznolikosti, o kojoj ovisimo za hranu, čistu vodu i zrak te za postojanu klimu. Taj svoj prirodni kapital prebrzo trošimo, a dobro znamo što se događa ako posuđujemo iznad svojih mogućnosti. Moramo postati svjesni ozbiljnosti stanja kao i prošlih neuspjeha da taj problem riješimo. Došlo je vrijeme za golemo povećanje naših napora", upozorio je Potočnik.

>>>Gubitak biljne raznolikosti mnogo veći i opasniji no što se smatralo

Nova se strategija, za koju je Potočnik uvjeren da do 2020. godine može zaustaviti gubitak bioraznolikosti, usredotočuje na šest točaka: punu provedbu postojećih zakona za zaštitu prirode i mreže prirodnih rezervata; poboljšanje i obnovu ekosustava većom uporabom zelene infrastrukture; osiguranje održivosti poljoprivrede i šumarstva; zaštitu ribljih zaliha; nadzor invazivnih vrsta te povećanje doprinosa EU usklađenome svjetskom djelovanju na smanjivanju gubitka bioraznolikosti.

„Ljudsko je djelovanje glavni krivac što vrste na globalnoj razini trenutačno izumiru stopom koja je 1000 puta veća od prirodne - naglasio je Potočnik. Kako u EU, tako i na globalnoj razini, EK kao glavne uzroke propadanja bioraznolikosti navodi promjenu uporabe zemljišta i njegovu rascjepkanost, zagađenje, pretjerano iskorištavanje i neodrživu uporabu izvora, invazivne strane vrste te promjenu klime.

 

Izvor: Stojan de Prato/Večernji.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?