| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 12.05.2011 10:05:00

Robot inspiriran ribama (foto: YouTube)Ono što je priroda kroz evoluciju milijunima godina stvarala i usavršavala, danas ljudi kopiraju kako bi konstruirali što savršeniju tehnologiju. Umjesto provođenja mnogo vremena smišljajući nove dizajne, stručnjaci posjećuju zoološke vrtove te tamo dobivaju najbolju inspiraciju za nove robote. Ako je predviđena funkcija robota da se snalazi u bilo kojoj situaciji, znanstvenici tada samo moraju kopirati model po kojem to rade životinje.


Za konstrukciju obične robotske ruke znanstvenicima je trebao dugi niz godina. Dugo im je trebalo da shvate kako je model ljudske ruke najbolji dizajn multifunkcionalnog manipulatora koji se može iskoristiti za konstrukciju mehaničke ruke. Ljudsku ruku pokreće 34 mišića, no u konstrukciji mehaničke ruke za obavljanje iste funkcije bila su dovoljna samo dva motora koja su vjerno i učinkovito obavljala funkciju. Znanstvenici su stoga zaključili kako funkcionalnost nekog robota nije uvjetovana stvarnom anatomijom životinje koju pokušavaju kopirati. Primjer je bio i s konstrukcijom robota koji je bio inspiriran rakovima. Iako rak za pokretanje jedne noge koristi 18 različitih mišića, robot je koristio samo dva motora, ali se i dalje kretao kao rak. Objašnjenje zašto rak koristi tako velik broj mišića leži u tome što on koristi noge i u druge svrhe - borba, hranjenje, razmnožavanje - dok robot noge koristi samo za hodanje. Roboti u obliku rakova ili pauka često se koriste u istraživanju nepristupačnih i opasnih terena.

Znanstvenici koji se bave robotikom zaključili su kako je od svih robota najteže načiniti upravno onoga koji mora hodati. Iako je zrak od strane mehaničkih strojeva osvojen odavno, za kretanje kopnom kotač nije uvijek najbolje rješenje. Za pristup nepristupačnom terenu koriste se roboti s različitim tipovima kretanja kojima su uvijek ispiracija životinje. U svrhe vojske, svemirskih ekspedicija, spasilačkih misija ili jednostavnih znanstvenih istraživanja različite životinje korištene su kao predložak izradi robotiziranih strojeva. Najpogodniji za kretanje na kopnu definitivno su kukci koji uz relativno mali živčani sustav imaju najbolje prilagodbe za kretanje u svim uvjetima. Neki znanstvenici predlažu da su najpogodniji za kretanje kopnom roboti više nalik zmijama i gusjenicama koji ne bi koristili noge nego ritmičke kontrakcije cijelog tijela. Osim za kretanje kopnom takvi oblici mogli bi se efikasno kretati i vodom, a mogli bi se lako zavlačiti u uske cijevi u koje čovjek ili neki drugi stroj ne bi mogli ući te tako učinkovito sudjelovati u različitim akcijama izviđanja i spašavanja.

Popularni roboti koje koristi vojska su oni koji ponajviše sliče na četvernonožne kralješnjake. Roboti na četiri noge koji se s velikom spretnošću kreću na svakom terenu, uz i niz različite kosine te čak i po snijegu i ledu, mogu bez problema prijeći s kopna u vodu. Najpogodniji za takav oblik kretanja, zbog jedinstvenog oblika tijela, su vodozemci koji se jednako dobro kreću kopnom i vodom te često služe kao inspiracija dizajniranju robota koji bi se kretali kopnom i vodom jednako učinkovito. Neki moderniji oblici robota koji oblikom podsjećaju na geparda mogu se relativno brzo i jako spretno kretati na četiri dugačke noge dok se planiraju izraditi primjerci koji bi mogli trčati i brže od ljudi.

Od kralješnjaka koji se koriste kao inspiracija, jedan od zanimljivih primjera je i konstrukcija robota sa sposobnostima guštera macaklina. Taj robot na četiri noge s četiri prsta na svakom udu mogao bi se kretati po skliskim površinama te čak po staklu ili visjeti sa zida. Znanstvenici su mu na prste ugradili minijaturne prijanjaljke, slične onima u pravog macaklina, koje mu omogućuju kretanje po izrazito ravnim površinama u svim smjerovima i bez ikakvih problema.

Jedan od problema kod robota je da njihovi programi moraju biti tako detaljno napisani kako robot u nepredvidivim situacijama ne bi postao beskoristan. Primjer je situacija u kojoj robot nema strategiju za bijeg i tada često ostane zaglavljen. Životinje se rijetko zaglave, one se migolje i mrdaju dok se ne izvuku iz nepovoljne situacije. Mnogi današnji roboti programirani su da se, ukoliko se nađu u takvoj situaciji, ponašaju na isti način i tada postoji velika šansa za bijegom iz nekakve nepovoljne situacije. Mnogi roboti se sastoje od više podjedinica koje zajednički uz pomoć senzora tj. "osjetila" komuniciraju i tako navode cijelu strukturu robota na pravi put. Tako se štedi vrijeme koje bi samo jedan dio morao obavljati samostalno. Koliko daleko će znanost i tehnika zajedno dogurati te konstruirati robote koji će u potpunosti samostalno funkcionirati samo je pitanje vremena. Drugo važnije pitanje je koliko će to ljudima zapravo koristiti.

 

Izvori: Csmonitor.com, Esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?