| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 31.05.2011 14:05:00

Istraživački kamp Hvar (foto: Matija Andrić)13. godinu zaredom studenti biologije s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba organiziraju istraživački kamp s ciljem prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti. Ove godine  mjesto istraživanja bilo je otok Hvar koji se pokazao kao mjesto velikog biološkog potencijala. Podaci o flori i fauni prikupljali su se u podmorju te na otočnim livadama, šumama, spiljama, a po prvi put se ispitivala zagađenost mora otpadnim vodama.


Od osnutka 1999. godine, kroz Udrugu studenata biologije - "BIUS" prošlo je ukupno više od 700 članova, a udruga trenutačno broji oko 200 aktivnih. Ostvaren je niz velikih projekata na području inventarizacije flore i faune Hrvatske, projekata edukacije o važnosti zaštite prirode, manifestacija za unapređenje studentskoga života, suradnja sa stranim i domaćim vladinim i nevladinim organizacijama. Kako bi svojim istraživanjima pokrili što veći spektar organizama, članovi Udruge BIUS podijeljeni su u sekcije, s obzirom na skupinu organizama koju istražuju.

Istraživački kamp na Hvaru od 02. do 08. svibnja 2011. bio je smješten u Starom Gradu, a terenska istraživanja vršena su na različitim lokacijama otoka te na različitim staništima i lokalitetima. Istraživalo se i podmorje te je tako zabilježeno oko 110 vrsta morskih organizama od čega je 21 vrsta zaštićena. Od zaštićenih vrsta primijećena je morska cvjetnica Posidonia oceanica, spužva žuta rožnjača, hvarski koralj, busenasti koralj, zupka, prstac, plemenita periska, puž bačvaš, jastog i druge vrste. Veliku bioraznolikost podmorja potvrđuju 22 vrste alga pronađenih u samo jednom metru kvadratnom površine obalnog područja.

Otočna fauna kukaca (foto: Ivan Pavliš)

Istraživački kamp Hvar (foto: Stipe Renje)

 

 

 

 

 

 

 

Foto: Ivan Pavliš                                                         Foto: Stipe Renje

Kopena flora i fauna otoka ne zaostaje za onom morskom. Istraživanje otočne faune kukaca donijelo je pronalazak dviju vrsta zaštićenih leptira plavaca (Scolitantides orion i Glaucopsyche alexsis) koji su uvršteni na Crveni popis leptira Hrvatske, a pronađena je i  zanimljiva vrsta pustinjskog mrava. Mravi roda Cataglyphis su specifični jer su evoluirali u pustinjskim područjima Sahare, a na Hvaru je pronađena vrsta C. nodus čiji je pronalazak ujedno i potvrda nalaza iste vrste iz 1887. kada je posljednji put vrsta zabilježena na Hvaru.  Populacije kukaca na otoku kontrolira oko 50 vrsta pauka od kojih brojem jedinki dominira pauk križar (Araneus diadematus) koji je ujedno i najrasprostranjenija vrsta pauka u Hrvatskoj.

Sekcija za ptice (foto: Stipe Renje)

Sekcija za ptice (foto: Stipe Renje)

 

 

 


 

 

Foto: Stipe Renje

Sekcija koja se bavi proučavanjam ptica uspjela je zabilježiti jednu od najrjeđe viđenih hrvatskih ptica i jednu od najrjeđih europskih ptica - zlatovranu (Coracias garrulus) - pticu koja je izumrla na našim prostorima, ali se još uvijek može zateći ovdje za vrijeme seobe prema Vojvodini i Mađarskoj. Sekcija studenata koja se bavi istraživanjem vodozemaca i gmazova vršila je istraživanje na šaroj poljarici (Hierophis gemonensis). Šara poljarica je neotrovna zmija karakteristična za zapadni dio Balkanskog poluotoka, a hrani se prvenstveno gušterima te manjim sisavcima, ptićima iz gnijezda i beskralježnjacima. Uz šare poljarice studenti su zabilježili još dvije vrste zmija na promatranom području - poskoka (Vipera ammodytes) i crnokrpicu (Telescopus fallax).

Herpetološka sekcija (foto: Ivan Pavliš)Herpetološka sekcija (foto: Matija Andrić)

 

 

 

 

 

 

 

Foto: Ivan Pavliš                                                        Foto: Matija Andrić

Što se tiče flore otoka, Hvar je veoma bogat. Zabilježeno je oko 1200 svojti, od čega su čak 44 endemične, kao na primjer portenšlagove zvončike (Campanula portenschlagiana Roem. Et Schult).  Najznačajniji pronalazak sekcije za lišajeve je pronalazak zaštićene vrste lišaja - Teloschistes chrysophthalmus (L.)Th.Fr., uvrštene na Crveni popis lišajeva kao vrsta koja nije pred izumiranjem, ali bi uskoro mogla biti. Na biološkom kampu po prvi puta je sudjelovala i sekcija za molekularnu biologiju koja je ispitivala razinu antropogenog zagađenja mora otpadnim vodama.

Istraživački kamp Hvar (foto: Stipe Renje)

Botanička sekcija (foto: Stipe Renje)

Svi sudionici istraživačkog kampa (foto: Stipe Renje)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foto: Stipe Renje

Organizatorice i voditeljice projekta, Meri Barišić i Ivona Burić, ističu da je uz istraživački rad bitna i edukacijska komponenta koja se u ovom projektu vršila kroz radionice i predavanja u osnovnim i srednjim hvarskim školama. Rezultati istraživanja predstavit će se na izložbi fotografija čiji će cilj biti približiti rad Udruge i promocija projekta uz osvještavanje raznih interesnih skupina za podizanjem svijesti o Hvaru kao području izrazite krajobrazne vrijednosti i bogate biološke raznolikosti. Uz Udrugu studenata biologije i kemije "Lacerta" iz Splita, koja je po prvi put sudjelovala na projektu Udruge BIUS, suradnja sa studentima iz Makedonije, Srbije, BIH, Slovenije i Mađarske podigla je ovaj projekt na međunarodnu razinu.

Više o projektu "Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011." pročitajte ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?