S razlogom se ove godine Svjetski dan zaštite okoliša obilježio pod sloganom „Šume: priroda na usluzi" (Forests: Nature At Your Service). Koja je uloga šuma u ekosustavu, koliko vrsta živi u šumama, koliko ljudi ovisi o šumama te koliko su one ugrožene, saznajte u nastavku.
Kao osvrt na nedavno obilježeni Svjetski dan zaštite okoliša te 2011. - Međunarodnu godinu šuma navodimo višestruku važnost šuma - ključnih elemenata u održavanju ravnoteže čitavog ekosustava. Poznata je uloga šume u održavanju klime. Prisutnost šume na nekom području rezultira oslabljenim vjetrovima, manjim kolebanjem temperature zraka te time i blažom klimom. Drveće i svo zeleno bilje djeluju kao saveznici u borbi protiv globalnog zatopljenja. Oni, naime, procesom fotosinteze koriste ugljikov dioksid i pohranjuju ugljik u svoju biomasu, istovremeno otpuštajući kisik, kojeg udišemo. Osim toga, šumsko raslinje učvršćuje tlo te tako sprječava erozije tla i umanjuje utjecaj poplava. Šume imaju bitnu ulogu i u regulaciji tokova rijeka te osiguravaju kvalitetu vode. Osim toga, osiguravaju plodnost tla. Šume su dom mnogih ljekovitih biljaka, ali i životinja čija se uloga u medicini još istražuje.
U šumama živi oko 300 milijuna ljudi, a o njima direktno ovisi čak 1.6 milijarda ljudi diljem planeta! Šume su i izvor vrijednih sirovina, poput drva (koje se koristi za proizvodnju papira, namještaja, za ogrjev...) i drvenog ugljena. U mnogim zemljama u razvoju čak 80% energije dolazi iz šume.
Šume su kopneni ekosustavi s najvećom bioraznolikošću: dom su polovici kopnenih vrsta! Pokrivaju 31% površine kopna, a istovremeno je u njima sadržano 80% kopnene bioraznolikosti. Uništavanjem šuma direktno su ugrožene vrste koje žive u njima ili o njima ovise. Iz navedenog su razloga neke vrste već izumrle, a mnoge su pred izumiranjem. Usprkos navedenome, deforestacija i degradacija šuma su sve veće. Svake godine posiječe se 13 milijuna hektara šuma, što odgovara veličini Portugala!
Što je deforestacija, a što degradacija šume?
Deforestacija je smanjenje šumskog pokrova. Uzrok tomu su siječa šuma i požari, što rezultira nestankom šume.
Degradacija šume se više odnosi na kvalitetu šume, nego na veličinu pokrova. Degradacija šume se događa uslijed fragmentacije staništa, uporabe pesticida, lošeg gospodarenja i sl. To je poremećena struktura (slojevitost - sloje(evi) drveća, grmlja i prizemnog rašća) i kvaliteta (u ekonomskom smislu, ali i smislu ekološkog funkcioniranja) šume.
Što Vi možete napraviti?
Svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju prirode! Štoviše, NUŽNO JE da svaki pojedinac promijeni vlastiti stav prema svome okolišu kako bismo osigurali prirodna bogatstva i za buduće generacije. Sudjelujte u ekološkim akcijama, obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša, aktivno pratite rad Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, podržite održivo upravljanje šumama, poduprite pošumljavanje i zaštitu šuma u kojima obitavaju ugrožene vrste, pri kupnji npr. namještaja provjerite njegovo porijeklo, reciklirajte i kupujte reciklirani papir i drugu ambalažu te - podijelite ovaj članak s drugima.
Logo Međunarodne godine šuma dizajniran je tako da prenosi ideju i temu slogana "Šume za ljude" koji slavi središnju ulogu ljudi u održivom upravljanju, zaštiti i održivom razvoju naših svjetskih šuma. Ikonografski elementi dizajna opisuju neke od višestrukih vrijednosti šuma i potrebe za perspektivom od 360 stupnjeva: šume pružaju utočište za ljude i staništa za biološku raznolikost; one su izvori hrane, lijekova i čiste vode; i imaju važnu ulogu u održavanju stabilne globalne klime i okoliša. Zajedno, svi ovi elementi pojačavaju poruku da su šume važne za opstanak i dobrobit svih ljudi, svih nas 7 milijardi.