Inače tipičan stanovnik probavnog sustava čovjeka, bakterija E. Coli proteklih je tjedana izazvala veliku pažnju. Klasičan primjer zaraze E. Coli izlječiv je pomoću antibiotika, međutim znanstvenici tvrde da se ovdje radi u novom soju bakterije koji ne reagira ni na jedan od osam isprobanih antibiotika. Istraživanja pokazuju da novi soj preživljava loše životne uvjete koje tipična E. coli ne bi mogla preživjeti te stvara toksine koji utječu na zdravlje ljudi. S druge strane, ovoj bakteriji dugujemo i brojna znanstvena dostignuća. Više o E. coli pročitajte u nastavku.
Escherichia coli je vrsta bakterije iz roda Escherichia i porodice Enterobacteriaceae, koja je široko rasprostranjena u prirodi. Prirodan je stanovnik crijeva ljudi i životinja, gdje pomaže u probavi hrane. Ubraja se u tzv. koliformne bakterije - bakterije koje se redovito nalaze u ljudskoj stolici i služe kao indikatori fekalne kontaminacije pri sanitarnim pregledima vode za piće i namirnica. E. coli je štapićasta Gram-negativna bakterija, može imati kapsulu, a na površini ima flagele (izdanke) koji joj služe za pokretanje. Aerobna je i fakultativno anaerobna bakterija, što znači da se može razmnožavati uz prisutnost i bez prisutnosti kisika. Pripada u skupinu prilično otpornih bakterija, u tlu može preživjeti mjesecima, a u raznim vrstama namirnica lako se i brzo razmnožava. Ukoliko se E. coli nađe u mokraćnom sustavu čovjeka, tada može uzokovati infekciju u bilo kojem njegovu dijelu. Često izaziva infekcije žučnog mjehura i žućovoda te može uzokovati upalu slijepog crijeva, upalu potrbušnice, gnojne upale kože i rana.
Važnost E. coli u znanstvenim istraživanjima
Iako soj O104 uzokuje bolesti i smrt, postoje stotine sojeva E. coli koji ne uzokuju nikakve probleme. E. coli je jedan od prvih organizama kojima je sekvenciran genetički kod, a na taj način znanstvenici su shvatili kako funkcionira DNK. Nekoliko sojeva je modificirano tako da djeluje na dobrobit čovječanstva. Još 1940-ih znanstvenici su shvatili da se bakterija može razmnožavati i izmjenjivati gene. To im je poslužilo kao uvertira u stvaranje jedne od prvih genetičkih karti. 1960-ih u bakterijski genom dodani su novi strani geni koje je bakterija replicirala kao da su njezini. Tako je ova bakterija postala baza za razna genetička istraživanja diljem svijeta. Jedan od najznačajnijih uspješnih eksperimenata za koje je zaslužna E. coli jest stvaranje inzulina. 1970-ih znanstvanici su umetnuli gene odgovorne za kodiranje ljudskog inzulina u bakteriju i proizveli golemu količinu hormona inzulina kojim se tretira dijabetes. To je bilo značajno postignuće jer se do tada inzulin dobivao iz urina konja i svinjske gušterače. E. coli se koristi u proizvodnji antibiotika, cjepiva i drugih terapija. U novije vrijeme njena uloga značajna je i za očuvanje okoliša jer se koristi za dobivanje butanola, koji se smatra „zelenom alternativom" u odnosu na naftu.
Iako smo bombardirani negativnim učincima koje trenutačno uzokuje E. coli, svakako ne treba umanjiti znanstvena postignuća koja je ovaj organizam omogućio.
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
