Važan dio svakodnevnog suočavanja sa životom je znati fleksibilno reagirati na uspone i padove. Nova studija otkriva da ljudi biraju kako će se nositi sa situacijom ovisno o tome koliko su intenzivne njihove emocije. Kada smo suočeni s jakim negativnim emocijama, skloniji smo skrenuti si pažnju na nešto drugo pa s manje intenzivnim emocijama nastojimo ponovno razmisliti i na taj način neutralizirati negativne misli.

Gal Sheppes sa Sveučilišta Stanfod  objašnjava kako su emocije korisne: npr. strah govori vašem tijelu da se pripremite na bijeg ili na borbu u opasnim situacijama. Ali, emocije mogu biti i problematične. Npr. osobe koje boluju od depresije ne mogu prestati negativno razmišljati. Sheppes  je koautor ove studije zajedno sa suradnicima Gauravom Surijem, Jamesom J. Grossom i Sussane Schreibe sa Sveučilišta Groningen.

Sheppes i suradnici proučavali su dva osnovna načina na koji ljudi upravljaju svojim emocijama: odvraćanjem pažnje ili ponovnom procjenom situacije. Npr. ako ste u čekaonici kod zubara možete si odvratiti pozornost od buduće nelagode čitanjem o prekidima slavnih.  „Možda su zapravo časopisi tamo baš iz tog razloga", kaže Sheppes. Drugi je način tješenje riječima poput: "dobro sam, moram sad popraviti taj korijen zuba, ali bit ću onda zdraviji, proći će, u životu samo preživio i gore stvari, bit će sve u redu".

Dok su mnoge prijašnje studije ciljano upućivale ispitanike da koriste različite strategije i mjere posljedice istih, u ovom istraživanju znanstvenici su željeli istražiti koju strategiju ljudi biraju  kada se susretnu s manje ili više negativnim situacijama.

U jednom eksperimentu ispitanici su birali kako će reagirati na negativne emocije koje su potaknute fotografijama koje izazivaju emocije slabijeg ili jačeg intenziteta: fotografija zmije u grmlju, primjerice, trebala bi izazvati emocije manjeg intenziteta, naspram fotografije zmije koja napada s otvorenim ustima  koja bi trebala izazvati emocije jačeg intenziteta.

U drugom eksperimentu ispitanici su birali  način na koji će regulirati svoju tjeskobu dok očekuju nepredvidljiv događaj - električni šok.  Prije svakog šoka rečeno im je hoće li on biti manjeg ili većeg intenziteta. Prije eksperimenta ispitanici su podučeni dvjema strategijama: odvlačenju pažnje ili ponovnoj procjeni situacije. Tijekom eksperimenta ispitanici su govorili kojom se strategijom služe.

U oba eksperimenta, kada su negativne emocije bile slabijeg intenziteta, ispitanici su preferirali strategiju ponovne procjene: razmislili su, govorili si da nije tako strašno. Ali kada su emocije većeg intenziteta bile u pitanju, preferirali su skrenuti pozornost.

Korisno je razumjeti koje strategije zdravi ljudi odlučuju izabrati kako bi upravljali svojim emocijama u različitim kontekstima jer se čini da ljudi s anksioznim i depresivnim poremećajima  mogu imati baš te probleme, djelomično jer im je teško fleksibilno upravljati  svojim emocijama, ovisno o različitim zahtjevima situacija. „Možda trebaju naučiti kada treba, a kada ne treba reagirati", zaključuje znanstvenica.

Studija će biti objavljena u sljedećem broju časopisa američkog Udruženja za psihološke znanosti Psychological Science.

Izvori: Psychologicalscience.org, Sciencedaily.com