| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 12.07.2011 09:07:00

Depresija (foto: Salvatore Vuono / FreeDigitalPhotos.net)Važan dio svakodnevnog suočavanja sa životom je znati fleksibilno reagirati na uspone i padove. Nova studija otkriva da ljudi biraju kako će se nositi sa situacijom ovisno o tome koliko su intenzivne njihove emocije. Kada smo suočeni s jakim negativnim emocijama, skloniji smo skrenuti si pažnju na nešto drugo pa s manje intenzivnim emocijama nastojimo ponovno razmisliti i na taj način neutralizirati negativne misli.


Gal Sheppes sa Sveučilišta Stanfod  objašnjava kako su emocije korisne: npr. strah govori vašem tijelu da se pripremite na bijeg ili na borbu u opasnim situacijama. Ali, emocije mogu biti i problematične. Npr. osobe koje boluju od depresije ne mogu prestati negativno razmišljati. Sheppes  je koautor ove studije zajedno sa suradnicima Gauravom Surijem, Jamesom J. Grossom i Sussane Schreibe sa Sveučilišta Groningen.

Sheppes i suradnici proučavali su dva osnovna načina na koji ljudi upravljaju svojim emocijama: odvraćanjem pažnje ili ponovnom procjenom situacije. Npr. ako ste u čekaonici kod zubara možete si odvratiti pozornost od buduće nelagode čitanjem o prekidima slavnih.  „Možda su zapravo časopisi tamo baš iz tog razloga", kaže Sheppes. Drugi je način tješenje riječima poput: "dobro sam, moram sad popraviti taj korijen zuba, ali bit ću onda zdraviji, proći će, u životu samo preživio i gore stvari, bit će sve u redu".

Dok su mnoge prijašnje studije ciljano upućivale ispitanike da koriste različite strategije i mjere posljedice istih, u ovom istraživanju znanstvenici su željeli istražiti koju strategiju ljudi biraju  kada se susretnu s manje ili više negativnim situacijama.

U jednom eksperimentu ispitanici su birali kako će reagirati na negativne emocije koje su potaknute fotografijama koje izazivaju emocije slabijeg ili jačeg intenziteta: fotografija zmije u grmlju, primjerice, trebala bi izazvati emocije manjeg intenziteta, naspram fotografije zmije koja napada s otvorenim ustima  koja bi trebala izazvati emocije jačeg intenziteta.

U drugom eksperimentu ispitanici su birali  način na koji će regulirati svoju tjeskobu dok očekuju nepredvidljiv događaj - električni šok.  Prije svakog šoka rečeno im je hoće li on biti manjeg ili većeg intenziteta. Prije eksperimenta ispitanici su podučeni dvjema strategijama: odvlačenju pažnje ili ponovnoj procjeni situacije. Tijekom eksperimenta ispitanici su govorili kojom se strategijom služe.

U oba eksperimenta, kada su negativne emocije bile slabijeg intenziteta, ispitanici su preferirali strategiju ponovne procjene: razmislili su, govorili si da nije tako strašno. Ali kada su emocije većeg intenziteta bile u pitanju, preferirali su skrenuti pozornost.

Korisno je razumjeti koje strategije zdravi ljudi odlučuju izabrati kako bi upravljali svojim emocijama u različitim kontekstima jer se čini da ljudi s anksioznim i depresivnim poremećajima  mogu imati baš te probleme, djelomično jer im je teško fleksibilno upravljati  svojim emocijama, ovisno o različitim zahtjevima situacija. „Možda trebaju naučiti kada treba, a kada ne treba reagirati", zaključuje znanstvenica.

Studija će biti objavljena u sljedećem broju časopisa američkog Udruženja za psihološke znanosti Psychological Science.

 

Izvori: Psychologicalscience.org, Sciencedaily.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?