| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.07.2011 14:07:00

Calliarthron sp. (foto: Daniel Mosquin/UBC Botanical Garden and Centre for Plant Research)Kad su slatkovodne zelene alge prije 500 milijuna godina postale prvi kopneni organizmi na Zemlji, potaknule su razvoj ostalih kopnenih organizama. Novim istraživanjem na algama znanstvenici su potvrdili da je evolucija biljaka tekla drukčije no što se smatra i predstavili činjenicu da lignin, potporni materijal koji daje mehaničku čvrstoću, nije karakterističan samo za biljke nego se razvio i kod nekih skupina algi.


Generalna teorija o evoluciji kopnenih biljaka govori o slatkovodnim zelenim algama iz reda Charales koje su bile glavna karika u evolucijskom prijelazu algi u biljke. Te alge izgledom podsjećaju na paprati preslice i jedini su živući predstavnici slatkovodnih zelenih algi koje u svoj talus mogu ugrađivati kalcijev karbonat otopljen u vodi (fotografija desno). Sličnost s biljkama koja ih karakterizira kao njihove izravne pretke je način razmnožavanja. Chara fragilis (foto: Wikimedia Commons)Oplodnja, nazvana oogamija, je slična kao u nekih biljaka, a sastoji se od velike jajne stanice i malog plivajućeg spermija. Kod biljaka, spermij se razvija u polenovu zrnu koje kada padne na njušku tučka klije, pri čemu plivajući spermij ima mogućnost oploditi veliku jajnu stanicu.

Istraživanje objavljeno u časopisu BMC Evolutionary Biology govori kako su najbliži preci kopnenih biljaka zapravo nitaste zelene alge reda Zygnematales, odnosno alge slične vrstama iz roda Spirogyra. Iako se način razmnožavanja predstavnika reda Zygnematales i kopnenih biljaka razlikuje, analizom genetičke divergencije 129 gena kod 40 različitih svojti biljaka potvrđena je bliska srodnost tih nitastih algi i kopnenih biljaka. Dr. Burkhard Becker, jedan od istraživača na projektu, objašnjava zašto je usprkos različitom načinu oplodnje ova varijanta evolucijskog slijeda točna. Alge reda Zygnematales se razmnožavaju konjugacijom (fotografija dolje lijevo), a to znači da se dvije niti različitih jedinki spoje te se cijeli genetički materijal jedne jedinke prenese u drugu. Zygnematales su izgubile oogamiju kao način razmnožavanja zbog selekcijskog pritiska uslijed nedostatka slatke vode u okolišu koja je potrebna za oogamiju, ali ne i za konjugaciju.

Prijelaz biljaka na kopneni način života tražio je i dodatne prilagodbe. Krhki talus „primitivnih" biljaka morao je razviti neku mehaničku potporu i mehanizam koji će sprječavati pretjeran gubitak vode isparavanjem. Zbog novih ekoloških uvjeta u kojem se našla, biljka je za potrebe uspravnog rasta i veće mehaničke zaštite počela proizvoditi lignin. Lignin je heterogeni fenolni bipolimer nepropustan za vodu i najčešće je sastavni dio sekundarne stanične stijenke u biljnim stanicama. Biljci daje mehaničku čvrstoću za uspravan rast i sastavni je dio provodnih elemenata. Kada govorimo o drvu, zapravo govorimo o ligninu koji čini više od 30% njegove mase. Znanstvenici su smatrali kako se lignin razvio daleko nakon što su biljke evoluirale iz algi i naselile kopno. Iako su se ligninu slične strukture pronalazile kod nekih „primitivnih" zeKonjugacija vrste Spirogyra  sp. (foto: Wikimedia Commons)lenih algi, istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology potvrđuje pronalazak lignina kod morskih crvenih algi vrste Calliarthron cheilosporioides (naslovna fotografija).

Crvene i zelene alge su se odvojile prije više od milijarde godine i činjenica o pronalasku lignina kod ovih crvenih algi govori o postojanju zajedničkog pretka koji je imao sposobnost sinteze lignina ne samo prije divergncije crvenih i zelenih algi, nego i prije prijelaza zelenih algi na kopno te prije evolucije kopnenih biljaka. Mogućnost neovisnog razvoja iste strukture nakon divergencije je, prema mišljenjima stručnjaka, jako mala. Put sinteze, enzimi i geni odgovorni za sintezu su jako komplicirani i situacija u kojoj bi se takav scenarij dogodio slučajno kod dvije odvojene skupine je skoro pa nemoguć.

Pronalazak lignina kod crvenih algi unosi mnogo pitanja u duboko konzervativnu evoluciju, ali ostavlja mogućnost da novija istraživanja o evoluciji biljaka imaju utjecaj na način na koji se biljke i alge teoretski evolucijski razdvajaju. Revizijom evolucijskog vremenskog razvoja biljaka možda se pridoda i ovo otkriće lignina kod crvenih algi, čime se vrijeme praćenja razvoja biljaka s 500 milijuna godina pomakne ipak za još toliko u prošlost - na milijardu godina.

 

Izvori:

http://esciencenews.com/articles/2011 ... tors.land.plants.revealed

http://esciencenews.com/articles/2009 ... .discovery.lignin.seaweed

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?