| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.08.2011 08:08:19

Zosterops japonicus (foto: Flickr)Poznato je da se sjemenke sočnih plodova nekih biljaka rasprostiru prolaskom kroz probavni trakt određenih životinja. Časopis Journal of Biogeography donosi istraživanje u kojemu se navodi kako sličnu strategiju koriste i sitni puževi na japanskom otočju Ogasawara. Oni su, naime, toliko sitni da dio njih preživi probavu i preporođeni u izmetu dobiju priliku naseliti nova područja te besplatno rasprostraniti vrstu.


Sitni barski puževi česta su žrtva predatora. Poznato je da barski puževi mogu preživjeti probavu u tijelu ribe, ali podatak da su sličnu prilagodbu razvili i kopneni puževi do sada nije bio poznat. Na japanskom otočju Ogasawara sitni kopneni puževi vrste Tornatellides boeningi na meti su predatorne ptice vrste Zosterops japonicus. Ova mala ptica pjevica iz porodice bjelooka se uz sitne puževe hrani i kukcima i sitnim plodovima. Znanstvenici su otkrili kako je do 15% puževa vrste Tornatellides boeningi u izmetu ptica pronađeno živo i nakon probave. Izmet ptice s vidljivim puževima (foto: Shinichiro Wada)Kako ptice ispuste izmet daleko od mjesta gdje su se hranile, preživjele jedinke puževa tako lako rješavaju prirodne prepreke i lako nasele novo područje. Znanstvenici su zaključili kako je izrazito širok pojas rasprostranjenosti populacije ovih sitnih životinja možda povezan s njihovom prilagodbom preživljavanja u tijelu predatora. Podloga za takvo razmišljanje stoji u činjenici da su, zbog značajnih sličnosti i razlika u genetičkom sastavu, geografski izolirane populacije mogle na taj način doći u kontakt s drugim odvojenim populacijama puževa.

Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Tohoku navode kako je vrlo vjerojatno veličina puževa ključ uspješnog preživljavanja u probavnom traktu ptica. Sa svojom prosječnom veličinom od 2,5 mm puževi često bivaju pojedeni cijeli bez neke prethodne mehaničke obrade. Također je dokazano kako se veći primjerci puževa lako oštete prilikom hranjenja jer veće jedinke puževa ptice ne mogu progutati cijele, čime se povećava šansa za uspješnom probavom. Male dimenzije puževa, uz zaštitu tvrde kućice i sluz koju puževi ispuštaju, povećavaju šansu za preživljavanjem u probavnom traktu. Znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti koje su sve prilagodbe puževa na ovaj čudan put kroz probavu predatora s nagradom naseljavanja novih područja.

Osim terenskih zapažanja i istraživanja znanstvenici su proveli istraživanje u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Hraneći ptice sa 174 jedinke puževa zabilježili su postotak preživjelih jedinki od 14,3 do 16,4%. Osim potvrđivanja svojih istraživanja, zabilježli su zanimljiv slučaj kada je jedan puž u izmetu ptice uspio iznijeti ličinke, čime su potvrdili hipotezu o mogućnosti korištenja predatora kao vektora pri rasprostiranju vrste.

Do sada je zabilježeno malo vrsta koje mogu preživjeti nakon što su pojedene žive, ali primjer sa sitnim puževima, koji ne samo da su dobili drugu šansu za život, nego su i besplatno rasprostranili vrstu, nam govori kako je u životu veličina ponekad doista bitna, ali i kako je ponekad korisno svoju hranu dobro prožvakati.

 

Izvori: Discovery.com, BBC.co.uk

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?