| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.09.2011 10:09:21

Physalia physalis (foto: NOAA)Svatko tko nije upućen u biologiju vrste rekao bi da se radi o običnoj otrovnoj meduzi. Ali to uopće nije meduza, barem ne u užem biološkom smislu, a nije čak ni "ona" nego su "oni". Portugalskom ratniku zato bolje stoji njegov drugi  naziv - portugalska galija - jer ipak cijelu strukturu nalik na jedrenjak vode savršeno organizirani pojedinačni organizmi iz skupine žarnjaka.


Kada govorimo o portugalskom ratniku ili portugalskoj galiji, znanstvenog imena Physalia physalis, govorimo o organiziranom sustavu tako savršenom da se čini da je u pitanju jedan organizam. Ovi kolonijalni žarnjaci spadaju u istu skupinu kao i slatkovodne hidre, a pojedinačni polipi mogu se podijeliti u četiri skupine, ovisno koja im je funkcija u toj čudnoj zajednici. Vrsta svoje ime duguje najupečatljivijem pripadniku koji se naziva pneumozooid, a podsjeća na portugalski ratni brod iz 16. stoljeća - karavelu. Pneumozooid je ispunjen ugljičnim dioksidom te zbog njega cijela kolonija pluta uz površinu mora. Atraktivnog je izgleda i zamijećuje se u varijacijama plave i ljubičaste boje, zbog čega se organizam ponekad naziva i plava boca. Znanstvenici su čak došli i do podatka da se kod ove vrste pojavljuje usmjereno orijentiranje pneumozoodia u odnosu na površinu vode. Bez obzira na smjer vjetra, dio tijela portugalskog ratnika koji se nalazi izvan vode uvijek će se naginjati na istu stranu. Neke će se jedinke uvijek naginjati na lijevu stranu, dok će se druge naginjati na desnu stranu, a ova karakteristika se može usporediti s pojavom dešnjaka i ljevaka kod ljudi ili nekih drugih životinja

Physalia physalis (foto: NOAA)Physalia physalis (foto: Harvard Glass Invertebrate Collection)

Portugalska galija u laboratorijskim uvjetima                   Stakleni muzejski primjerak portugalske galije

Ostali od četiri skupine polipa koji grade ovu zajednicu su smješteni ispod površine vode u obliku krakova različite duljine i funkcije. Iako se organizam pokreće isključivo morskim strujama i snagom vjetra, njegove lovke se mogu donekle aktivno gibati. Gonozooidi su članovi kolonije koji isključivo služe za razmnožavanje. Iako proces reprodukcije kod portugalskog ratnika još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, poznato je da vrsta živi maksimalno godinu dana. Portugalski ratnik spada u jedne od najotrovnijih životinja na svijetu. Sa svojim "arsenalom" od desetak različitih otrova lako svlada plijen, ali i slučajne prolaznike. Žarne stanice koje sadrže otrove nalaze se većinom na daktilozoodima. Ovi pripadnici kolonije mogu svoje lovke ispružiti i više od 50 metara u duljinu kako bi locirali i uhvatili plijen. Lovke su inače spiralno uvučene i takve dostižu maksimalno dva metra u duljinu. Nakon što osjete ličinke, sitnu ribu, račiće ili čak veće ribe i mekušce, otrovom ih svladaju i uvuku prema gastrozooidima. Gastrozoodi su četvrti tip polipa koji čine ovu koloniju tako uspješnom. Oni služe u razgradnji hrane i prehrani.

Portugalski ratnik razvio je simbiontski odnos s ostalim skupinama životinja. Riba Nomeus gronovii razvila je otpornost na otrov žarnica i postala član ove zajednice. U sigurnom okruženju otrovnih lovki daje prividnu sigurnost ostalim ribama koje tako lakše postanu plijen plutajućeg žarnjaka. No uz svu sigurnost jakih otrova, portugalski ratnik ipak je hrana nekim morskim životinjama. Morske kornjače, otporne na žarnice zbog svoje tvrde kože i oklopa, hrane se mekanim tijelom ovog žarnjaka i time održavaju populaciju otrovnih karavela u ravnoteži. S druge strane, morski puž vrste Glaucus atlanticus parazitira na lovkama. Njegova jedinstvena otpornost na jake otrove omogućuje tom morskom pužu golaču da neprobavljene žarne stanice s ubojitim otrovom pohranjuje u lovkama i izdancima na vlastitom tijelu. Nakon što se nahrani mekanim tkivom i pohrani žarne stanice, nastavi živjeti s obrambenim mehanizmom svog plijena.

Iako je vrsta Physalia physalis stanovnik isključivo toplih mora tropskih područja, globalno zatopljenje i povišenje temperature mora i oceana donijelo je ove opasne žarnjake i u područja gdje oni nisu prirodno rasprostranjeni. Proteklih godina, portugalske galije zamijećene su u Sredozemnom moru te u morima oko Irske, a nije isključeno da se ovaj otrovni žarnjak proširi i u Jadransko more. Opasnost od nezgoda kod ljudi je veća zbog činjenice da ljudi u tim krajevima nisu upoznati s potencijalnom opasnošću. Iako sami otrovi portugalske galije nisu smrtonosni za ljude, alergijske reakcije kod nekih ljudi mogu se manifestirati u jačim oblicima koji mogu završili fatalno.

 

Izvori: Nationalgeographic.com, Medusa-azuis.livejournal.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?