| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.09.2011 23:09:00

Simpozij studenata biologije ( foto: Symbiose)U vrijeme sezone kupanja dio udruge Bioteka ove se godine odlučio za planine! Tijekom simpozija studenata biologije Europe održanog od 27. 07. do 07. 08. 2011. u Baselu, Švicarska, predstavili smo svoja dosadašnja postignuća i buduće planove. Punih deset dana simpozija bilo je ispunjeno brojnim predavanjima, prezentacijama, radionicama i izletima. O predstavljanju naše udruge i tijeku simpozija pročitajte više u nastavku.


SymBioSE, skraćenica za Symposium of biology students of Europe, organiziran je od strane studentskih udruga i njihovih pripadajućih sveučilišta. Prvi SymBioSE su organizirali studenti njemačkog Sveučilišta u Bernu 1997. godine, nakon kojega se simpoziji održavaju svake godine u drugoj državi. Cilj ovog međunarodnog druženja je okupiti studente biologije iz europskih sveučilišta na jednom mjestu kako bi se sudionici povezali kroz razgovor i kulturalnu razmjenu, proširili svoje svjetonazore ekskurzijama i kraćim izletima, upoznali s radom europskih sveučilišta te razmjenili kontakte, ideje i stečeno znanje iz raznih područja bioloških znanosti.

Prije više od 3 godine osobno sam prisustvovala SymBioSi u Combri i Aveiru (Portugal) gdje sam imala prilike po prvi puta vidjeti koje su sve mogućnosti ovakvog događaja. Osim znanstvene i društvene komponentne, uvijek postoji mogućnost za dodatne izmjene u programu simpozija jer je on ipak organiziran kako bi ga studenti mogli prilagoditi svojim potrebama. Na taj se način studenti potiču na sudjelovanje u samom tijeku simpozija, što svakako pridonosi i njihovom osobnom razvoju. Stoga smo ove godine odlučili da, uz već uobičajene prezentacije studenata, kao što su prezentacije znanstvenih radova, naša udruga prezentira svoj rad te organizira radionicu o popularizaciji znanosti, današnjim poteškoćama u obrazovanju znanstvenika te predavanju biologije i srodnih znanosti u različitim europskim obrazovnim sustavima.Predstavljanje udruge Bioteka (foto: Dunja Jusufovski)

____________________

LET THE SYMBIOSE BEGIN!!

Službeno otvaranje simpozija održano je u prostorijama Prirodoslovnog muzeja 28. kolovoza 2011. Nakon službenog otvorenja, uslijedili su dani ispunjeni predavanjima gostujućih profesora i profesorica iz područja molekularne biologije i ekologije, zatim prezentacije i izložbe postera studentskih radova te radionice vođene od strane sudionika.

Iz navedenog programa istaknula bih predavanje prof. em. dr. Gottfrieda Schatza, austrijsko-švicarskog biokemičara, o tome što čini znanstvenika uspješnim. Dr. Schatz je poznati istraživač na području mitohondrijalne DNK čiji je ujedno i suotkrivač. Tijekom svoje dugogodišnje karijere bio je više puta nagrađivan, a izdavao je i knjige s vlastitim osvrtom na znanstveni svijet. Kroz svoje predavanje otkrio nam je svoje interese i želje, ali i profesionalne i osobne poteškoće s kojima se suočavao tijekom karijere. Prema njegovom mišljenju, znanost je ključna jer nam daje potpuno drugačiji pogled na svijet te kroz znatiželju i kreativnost čuva ono unutrašnje dijete koje, u suprotnom, s vremenom nestaje. „Znanost je posao ignoriranja" tvrdi prof. Schatz, „jer preoblikuje ignoranciju u znanje." Iako su brojna znanstvena otkrića upravo postigli individualci, u znanosti  je više nego neophodan timski rad, međusobna potpora i poštivanje, a sve u korist daljnjeg profesionalnog i osobnog napredovanja. Međutim, uvijek postoje ođređeni faktori koji će usporavati znanstveni napredak. Dr. Schatz u svojem predavanju ističe politiku i tvrdi da upravo politička previranja i uplitanje u znanstvene procese osakaćuju inovaciju.  Stoga je neophodno da, osim znanstvenog rada, provodimo i pedagoški rad kroz koji možemo prenositi svoje profesionalno i osobno stečeno iskustvo mlađim generacijama i potaknuti ih da sumnjaju i preispituju dosadašnje hipoteze, ali da i sami imaju hrabrosti jednoga dana reći ne znam. Upravo od tog trenutka započinje proces znanstvenog istraživanja.

____________________

Predstavljanje udruge Bioteka

Ako dosada niste čuli, Bioteka je do danas pokazala značajan potencijal te je već prepoznata i priznata od strane brojnih institucija. Jedna takva institucija je Britansko kraljevsko kemijsko društvo koje našoj udruzi već više od dvije godine daje ugovorno pravo prevođenja i obrade znanstvenih publikacija i tekstova. Osim toga, portal Biologija.com.hr uvršten je u digitalni arhiv Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja prihvaća tekstove koji su koherentni, potpuni, neovisni te od značajne intelektualne i kulturne vrijednosti. Također, portal je, prema odluci stručnog žirija nagrade VIDI Web Top 100, nagrađen mjestom među deset najboljih internetskih stranica u Hrvatskoj za 2009. godinu, u kategoriji "Znanost, obrazovanje, kultura". Tijekom 2010. i 2011. godine Bioteka je sudjelovala u brojnim radionicama i popularno-znanstvenim manifestacijama, medijski popratila brojne projekte te uređivala radio emisiju znanstvene tematike. Kroz svoje aktivnosti surađivali smo s mnogim udrugama i drugim partnerima iz javnog i poslovnog sektora.

Cilj predstavljanja udruge na SymbioSi bio je taj da, osim samog upoznavanja s radom udruge, prezentiramo uspješan primjer promoviranja znanosti te pronađemo potencijalne partnere za buduće međunarodne projekte kroz koje želimo proširiti naše djelovanje na međunarodnoj razini.

Predstavljanje udruge Bioteka (foto: Dunja Jusufovski)Predstavljanje udruge Bioteka (foto: Dunja Jusufovski)

Osim prezentacije, održali smo i zanimljivu radionicu o važnosti popularizacije znanosti te brojnim poteškoćama s kojima se susrećemo pri tome. Radionica je strukturirana u obliku debate s djelomično definiranim temama rasprave: Znanost u svakodnevnom životu, Human vs. Nature, Obrazovanje budućih biologa i Znanost kroz oči medija. Radionica je održana s ciljem prezentiranja aktualnih problema u spomenutim područjima u različitim državama. Željeli smo i kroz raspravu utvrditi jesu li postojali pokušaji rješenja navedenih problema, a ako ne, koji je bio potencijalni kamen spoticanja. S obzirom da su u raspravi sudjelovali predstavnici različitih europskih zemalja, imali smo priliku dobiti bolji uvid u spomenutu problematiku Grčke, Velike Britanije, Rusije, Srbije i Hrvatske te smo utvrdili zajedničke probleme na polju popularizacije i obrazovanja u znanosti.

____________________

Zemlja Milka čokolade i predivnih planinskih krajolika

Švicarsku reputaciju doista nije potrebno opravdavati. Svima je poznata zemlja kojom teče mlijeko alpskih krava niz strme zelene pašnjake te se postupno grana u jednu stranu gdje postaje dijelom jedne od najfinijih čokolada na svijetu, a na drugoj strani se pretvara u poznati švicarski foundue - nezaobilaznu gastronomsku poslasticu. Uz visok životni standard, Švicarsku krasi i kulturna baština koja je doista rasla i razvijala se u skladu s prirodnom ljepotom. U gotovo svim švicarskim gradovima kvaliteta vode je na vrlo visokoj razini pa ćete vrlo rijetko vidjeti Švicarca koji kupuje flaširanu vodu. Ako i nosi sa sobom plastičnu bocu, to je samo zato da bi je mogao napuniti vodom na obližnjoj fontani.

Izvorska voda Basela (foto: Dunja Jusufovski)Tijekom posjeta Baselu i sami smo imali prilike uvjeriti se u kvalitetu vode i čistoću grada. Naime, nakon provjere uz pomoć indikatora pH, utvrdili smo da pitka voda i rijeka Rajna imaju neutralnu pH vrijednost. Stanovnici Basela koriste Rajnu i kao osvježenje tijekom vrućih dana, unatoč njezinim jakim strujama. Ako ikada budete imali priliku posjetiti grad Bern, svakako ćete čuti kako njegovi stanovnici svakodnevno koriste riječne struje kako bi došli do svojih radnih mjesta. Ne, ovdje se ne radi o nekom lokalnom riječnom prijevozu kakav možda zamišljate. Možemo to nazvati jutarnjim plivanjem umjesto jutarnjeg joggiranja. Mnogi stanovnici spreme svoju poslovnu obleku u vodootporne vrećice te se uz pomoć rijeke „spuste"do centra grada.

Za kraj, voljela bih iskoristiti ovu priliku kako bih se zahvalila švicarskom organizacijskom timu koji je osmislio i realizirao ovogodišnji SymBioSe. Sve je odrađeno besprijekorno i točno kao švicarski sat! Također, i našem glavnom sponzoru Erste Card Clubu d.d. koji nam je uz financijsku potporu omogućio predstavljanje na međunarodnoj razini. I posljednje, ali svakako ne manje važno, osobno se želim zahvaliti cijeloj udruzi Bioteka, posebno njezinom vodećem timu, za iskazano povjerenje. Doista mi je bilo zadovoljstvo i čast biti predstavnikom udruge na ovakvom kulturno raznolikom studentskom događaju.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?