| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 22.09.2011 13:09:00

Morske vidre (foto: Wikimedia Commons)Jesu li ljudi i životinje stvarno toliko različiti? Često sami sebi pridodajemo veću vrijednost i pravimo razliku između životinja i nas zbog inteligencije. No, što je ona ustvari? Kada se govori o inteligenciji, radi se o sposobnosti učenja koja u prirodi može rezultirati iz prilagodbe nekim novim situacijama ili promjenama u okolišu. Nemaju sve životinje tu sposobnost, no mnogi sisavci i ptice pokazuju zapanjujuće primjere učenja i inteligencije što im je sasvim dovoljno za prilagodbu i bolje preživljavanje u okolišu.


Jedan od pokazatelja inteligencije i evolucije ljudi bila je upotreba oruđa i alata. No i mnoge životinjske vrste koriste razne interesantne alate u potrazi za hranom.

Već je svima odavno poznata inteligencija primata i njihova upotreba alata, poput čimpanza koje koriste razne alate, najčešće grane s kojima hvataju tj. vade mrave iz mravinjaka. No čimpanze, osim što sakupljaju razne plodove i mrave, također su i mesojedi te katkad love druge primate radi mesa. Za takav lov čimpanze izrađuju i koriste koplja kojima love. Zabilježeno je kako lome vrh grane i katkad dodatno oštre zubima vrh.

>>>Meso za seks

Orangutani u prirodi izrađuju improvizirane zviždaljke od snopova lišća koje koriste u svrhu obrane od predatora. Gorile također koriste grane, no za neku drugu svrhu. Grana im služi kao štap za hodanje s kojim testiraju dubinu vode i blata u močvarama.

Kod ptica je također zabilježena upotreba oruđa. Jedan od primjera je zeba Camarhynchus pallidus s otočja Galápagos koja koristi male grančice za izvlačenje ličinki iz raznih rupa. Bijela crkavica, Neophron percnopterus (fotografija desno), je maleni strvinar Bijela crkavica (foto: Wikimedia Commons)Starog svijeta koji korist kamenje  za razbijanje nojevih jaja, bacajući ih na njih. No od svih ptica najfascinantnije su vrane, Corvus corone, i njihovi srodnici koji posjeduju izniman ptičji mozak koji je vješt u izradi alata iz grančica, lišća pa čak i vlastitoga perja. Interesantno je da vrane bacaju kamenčiće u posudicu vode da bi podigle razinu vode i na taj način dosegle hranu koja pluta na površini.

>>>Ptice koje su pročitale ljudski pogled

Korištenje kamenja za razbijanje koriste i morske vidre, Enhydra lutris (naslovna fotografija), koje na taj način razbijaju školjke.

Slonovi su jedni od najinteligentnijih životinja i posjeduju najveći mozak u usporedbi sa svim drugim kopnenim životinjama. Po pričama se pretpostavlja da slonovi namjerno bacaju veliko kamenje i drva na električne ograde da ih isključe, a katkad sa sažvakanom korom od drveća začepljuju rupe s vodom da bi spriječili druge životinje da piju vodu. Poznato je i da azijski slonovi, Elephas maximus, modificiraju granje, lomeći ga do idealne dužine, da bi njime ubijali muhe.

>>>Hijene izvrsne u rješavaju problema

Delfini su poznati kao inteligentni stanovnici mora koji također koriste oruđe. U Australiji je zabilježena grupa dobrih dupina, Tursiops truncatus, koja nosi morske spužve u ustima. Spužvama potom grebu po morskome pješčanom tlu da istjeraju plijen. Izmjereno je da delfini provode najviše vremena u lovu s alatom u usporedbi sa svim drugim životinjama, izuzevši čovjeka.

Kada se radi o higijeni, čak se i u tu svrhu životinje koriste alatima. Tako su makakiji u Lopburi (Tajland) poznati po tome da posjetiteljima budističkoga hrama čupaju kosu koju koriste za čišćenje zubi, baš kao što i mi koristimo zubni konac. Ženke makakija u nazočnosti mladunaca čiste zube puno sporije, da bi i oni sami to naučili.

>>> Znanstvena debata: koristi li hobotnica oruđe?

Čak je i kod hobotnica zabilježena upotreba alata. Vrsta Amphioctopus marginatus koristi kokosovu ljusku, koju nosi sa sobom, za skrivanje i obranu od predatora.

Zadnji primjer dolazi iz nešto drugačije skupine životinja. Radi se o ribama iz porodice Toxotidae koje na engleskom nose specifično ime baš radi načina na koji love. Takozvane archer fish ili ribe strijelci hrane se kopnenim kukcima hvatajući ih na neuobičajen način. One pljuju vodu, gađajući točno kukca na grani ili listu, rušeći ga, nakon čega riba iskače iz vode i hvata padajućeg insekta. 

Istraživanja o upotrebi oruđa kod životinja pokazala su sličnosti između životinja i ljudi u odnosu na sposobnost rješavanja problema, spretnost i inteligenciju. Ovih par opisanih primjera dokazuje da su životinje i te kako sposobne za učenje i da pokazuju određenu inteligenciju koja im omogućava bolje preživljavanje. Sljedeći put čitajte više o inteligenciji životinja i njihovoj samosvjesnosti.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?