| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.09.2011 15:09:09

Zlato (foto: Wikimedia Commons)Zlato se dobiva raspadanjem zlatonosnih stijena i naknadnim ispiranjem sitnih čestica u prirodnim vodama. Od svih poznatih materijala, zlato pokazuje svojstva zbog kojih je trenutno najvrijedniji materijal na Zemlji. No ljudi nisu jedini koji su pokazali interes u iskorištavanju tog  plemenitog metala jer distribuciju zlata u organskim materijalima provode i neki vodeni organizmi.


Svojstva zlata su nevjerojatna. Zlato je najkovkiji materijal. Kovkost se može objasniti činjenicom da se samo jedan gram čistog zlata može razvući u žicu duljine 3 kilometra. Ne mijenja se na zraku, ne otapa ga ni jedna kiselina, a spada u najbolje vodiče električne energije i topline. Lako tvori kovine s drugim metalima zbog čega se čistoća zlata rangira u karatima i to od 1 do 24. Čisto zlato ima 24 karata dok legura s pola zlata ima recimo 12 karata, a ostatak čine ostali metali u leguri. Nevjerojatna svojstva zlata navedena su upravo kako bi se usporedila s još nevjerojatnijom pojavom. Živi organizmi mogu akumulirati zlato u svoje organske spojeve.

>>>Kokolitoforidi, mikroskopski regulatori klime

>>>Ultrazvuk kao rješenje protiv cvjetanja toksičnih algi

Znanstvenici su eksperimentalno dokazali da alge u određenim uvjetima mogu akumulirati zlato iz podloge. U časopisu Chinese Science Bulletin objavljeno je istraživanje koje je pokazalo u kojim uvjetima i u kojem obliku alge mogu akumulirati zlatne čestice. Cilj istraživanja bio je također saznati kako se čestice zlata prenose nakon što alga ugine. Rod Ulothrix (foto: EOL)Znanstvenici su koristili morsku zelenu algu vrste Ulothrix flacca. Alge roda Ulothrix su nitastog tipa te stvaraju obraštaj po kamenju u slatkoj ili slanoj vodi, ovisno o vrsti. Nerazgranate niti čine stanice koje sadrže po jedan kloroplast u obliku prekinutog prstena koji je položen okomito na smjer rasta niti.

>>>Alge rješavaju forenzičke slučajeve

Nakon uzgoja algi u hranjivom mediju obogaćenog zlatom, alge se beru i čiste. Ispiranjem se uklanja talog zlata na vanjskoj površini algi nakon čega se alga suši i usitnjava. Dobiven prah se analizira kako bi se doznalo u kojem obliku alge najviše akumuliraju čestice zlata. Istraživanje je pokazalo kako zlato prolazi kroz kompliciran proces biometalogeneze. U početku je do 99,8% zlata akumulirano s većim organskim nakupinama. Ostatak zlata se veže za manje čestice koje čine otopljenu organsku tvar. Nakon što alga ugine, povećava se količina velikih organskih nakupina što uzrokuje da se zlato sve više veže za manje otopljene čestice. Sitne čestice zlata se upravo zbog kompleksnog procesa preobrazbe kroz razne oblike organskih molekula lako uklanjaju iz medija, a u prirodi sa podloge i sitnih čestica kamenja.

>>>Istraživanja na algama mijenjaju poznatu evoluciju biljaka

>>>Alge koriste vlastiti antifriz kako bi preživjele u arktičkom ledu

Zlatna groznica očito ne pogađa samo ljude. Svojstvo nekih organizama da akumuliraju zlato nije čudno. U prirodi, alge imaju veliku ulogu u kontroliranju koncentracije metala u slatkim vodama i morima. Sposobnost algi da apsorbiraju metale iz vode poznata je već dosta godina, a opažena hiperakumulacija metala istakla je alge kao savršen alat za čišćenje okoliša od zagađenja, primjerice, teškim metalima. Činjenica da ljudi sada alge mogu rangirati kao 24-karatne organizme ne umanjuje vrijednost algi kao prirodnih pročiščivaća voda od zagađenja metalnim česticama.

 

Izvori:

Xie S., Yin H., Wang H., Zhou X., Fu J., Sheng G., Zhang H., Lu J., 1997. Experimental study of gold distribution in the algae-organic matter-fluid system. Chinese Science Bulletin 19, 1640 - 1643.

http://www.seaweedsofalaska.com/species.asp?SeaweedID=210

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?