| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.09.2011 00:09:00

Snježni leopard (foto: Wikimedia Commons)Iako mu se u imenu nalazi riječ leopard, on to nije. Teritorij mu obuhvaća visoke planine središnje Azije, od Himalaja do Mongolije i južne Rusije, te ga čini ukupno 12 zemalja. Njegovo pojavljivanje je zabilježeno na gotovo 2 milijuna km². Stanište su mu planinske stepe, stjenovita područja, travnjaci i otvorene šume četinjača na 1800 do 5500 metara nad morem. Plijen mu, između ostaloga, čine himalajska plava ovca i kozorog. Doznajte tko je snježni leopard - vladar vrha svijeta.


Za život na ''vrhu svijeta'' treba steći određene prilagodbe. Od niskih temperatura i jakog vjetra ga štiti dugačko krzno debelo do čak 12 centimetara s gustom, vunenom podlakom. Zbog smanjene količine kisika u zraku na visokim nadmorskim visinama, normalno disanje mu omogućuju dobro razvijena pluća. Povećana nosna šupljina osigurava da se zrak dovoljno ugrije prije nego što uđe u tijelo. Da bi se mogao lakše kretati po stjenovitom i nepristupačnom terenu, ima kratke prednje te duge stražnje udove koji mu omogućuju sigurne i daleke skokove. Debeo i dugačak rep duljine gotovo jedan metar savršeno koristi za bolju ravnotežu. Jedina je poznata mačka koja s donje strane šapa ima krzno koje joj pomaže u hodanju po dubokom snijegu, debljine i do 80 centimetara. Ovo krzno ujedno smanjuje gubitak tjelesne topline.

>>>U društvu morskog leoparda

Snježni leopardi (Panthera uncia) su solitarne životinje, osim u vrijeme parenja, između siječnja i ožujka, kada se mužjak i ženka pozivima ili slijedeći tragove nađu na istom području. Ženka koti dva do tri mlada o kojima se zatim sama brine otprilike sljedeće dvije godine. No statistički, samo će jedan doživjeti spolnu zrelost.

Iako mu se u imenu nalazi riječ leopard, on to nije. 2010. godine DNK analizom je utvrđeno da je najbliža sestrinska vrsta snježnog leoparda tigar (Panthera tigris), a ne leopard (Panthera pardus) kako se do tada mislilo. Snježni leopard se nalazi na crvenoj listi IUCN-a (Međunarodni savez za očuvanje prirode) i klasificiran je kao ugrožena vrsta još od 1986. godine. Smatra se da trenutno postoji između 4000 i 6500 jedinki. Populacija se smatra opadajućom za barem 20% u posljednje dvije generacije (16 godina). Razlozi koji su doveli do toga su brojni: krivolov, gubitak plijena i staništa, nedostatak svijesti i potpore, nedostatak učinkovite zaštite te njegov status problematične životinje. Taj status je stekao zbog nedostatka divljeg plijena i napada na stoku što izaziva bijes stočara koji ih zatim iz osvete ubijaju. Na sreću, danas postoji mnogo organizacija koje taj problem pokušavaju smanjiti ili potpuno iskorijeniti edukacijom stočara, razvojem eko-turizma, obrazovanjem čuvara nacionalnih parkova te novčanom potporom kako bi sagradili sigurnija skrovišta za domaću stoku. Neke od njih su The Wildlife Conservation Society, Snow Leopard Trust, Project Snow Leopard i brojne druge. Svake godine sve se više ljudi uključuje u njihove programe zaštite kako bi pomogli sačuvati ovu ionako osjetljivu i po svemu posebnu vrstu. To je dovoljan pokazatelj da se svijest ljudi ipak mijenja i da je ova, kao i svaka druga vrsta na Zemlji, jednako važna.

>>>Tigrovi najveći gubitnici 2009. godine

Na nekim je područjima u središnjoj Aziji snježni leopard nestao, no možda ipak ne zauvijek. U lipnju 2011. godine je organizacija The Wildlife Conservation Society pomoću sofisticiranih kamera (koje su bile postavljene na 16 lokacija) otkrila populaciju snježnih leoparda u koridoru Wakhan (planine sjeveroistočnog Afganistana). Do nedavno se, naime, mislilo da ih tamo više nema ili da ih ima vrlo malo jer već dugo nisu zabilježeni nikakvi tragovi. Ovo otkriće je potaknulo znanstvenike na pomisao da situacija sa snježnim leopardom možda i nije toliko loša koliko se smatralo.


Izvori:

Davis B.W., Lia G, Murphy W.J., 2010. Supermatrix and species tree methods resolve phylogenetic relationships within the big cats, Panthera (Carnivora: Felidae). Molecular Phylogenetics and Evolution, 56, 64-76

Grzimek's, 2003. Animal life encyclopedia, Mammals 3. Farmington hills, MI Gale group, second edition, Vol 14 , 386-387

MacDonald D.W., 2006. The encyclopedia of mammals. Oxford university press, The Brown Reference Group plc.

Simms A., Moheb Z., Salahudin, Ali H., Ali I., Wood T., 2011. Saving threatened species in Afghanistan: snow leopards in the Wakhan Corridor. International Journal of Environmental Studies, 68

http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/22732/0

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?