| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.10.2011 11:10:00

Tifus - prašenje (foto: WHALE.TO)Velike boginje, španjolska gripa, crna smrt, tifus, AIDS, kolera i malarija najveće su epidemije koje su promijenile život ljudi i tijek povijesti općenito. Iako povijest čovječanstva obiluje ratovima i bitkama, ipak su se najveće bitke vodile, a neke se još uvijek vode, sa zaraznim bolestima. Opis najvećih epidemija započet ću tifusom - bolešću koja se javila još 430 g. prije nove ere, a broj oboljelih ne jenjava ni danas.


Tifus

 Područja s lošim sanitarnim i higijenskim uvjetima kao što su zatvori, izbjeglički kampovi te područja u kojima žive beskućnici oaze su za nastanak ove bolesti. Tifus je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella enterica typhi. Najčešći izvor zaraze je nečista voda pomiješana s urinom. Na taj način bakterije se unose u probavni trakt. Bolest karakterizira povišena tjelesna temperatura, bolovi u zglobovima, konstipacija, anoreksija, glavobolja, klonulost, bol u trbuhu, povećanje jetre i slezene. No osobe zaražene ovom bakterijom ne moraju pokazivati navedene simptome, već mogu prenositi bolest na druge. Poznat je slučaj zaražene prodavačice koja prenijela bolest na 78 ljudi, od kojih je 5 Prvo cjepivo za tifus (foto: Wikimedia Commons)slučajeva imalo smrtan ishod. Osim ljudi, ova vrsta zaraze prenosi se muhama, koje bakteriju mogu prenijeti s fekalija na hranu, grinjama i buhama. U drugom tjednu bolesti javljaju se proljevi koji u konačnici mogu uzrokovati perforaciju i krvarenje iz crijeva. U težim slučajevima bolest zahvaća živčani sustav te izaziva delirij i komu.

Tifus se spominje još 430. g. prije Krista za vrijeme Peloponeških ratova kada je odnio mnoge živote, među kojima je bio slavni Peraklo i njegovi sinovi. U Europi se javlja od 16. do 19. stoljeća tijekom Engleskog građanskog rata, Tridesetogodišnjeg rata i Napoleonovih ratova. U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648) tifus, kuga i glad pokosili su oko 10 milijuna ljudi, a sam Napoleon je vraćajući se iz Moskve (19. st.) izgubio više vojnika od tifusa nego od ruske ruke. Tijekom Prvog svjetskog rata u Rusiji, Poljskoj i Rumunjskoj tifus je uzrokovao smrt 3 milijuna ljudi. S razvojem cjepiva tijekom Drugog svjetskog rata (fotografija desno prikazuje davanje prvog cjepiva protiv tifusa u svijetu) bolest se pojavljivala samo u istočnoj Europi i dijelovima Afrike. Danas se tifus liječi antibioticima i smrtnost je smanjena za 99 %. Usprkos tome, loši higijenski uvjeti na Zemlji još uvijek postoje, tako su dijelovi Južne Amerike, Afrike i Azije i dalje „plodno tlo" za tifus. Godišnje se zarazi oko 22 milijuna ljudi od kojih 200.000 umire.

Sljedeći put pročitajte nešto više o „crnoj smrti" (kugi) koja je pokosila dvije trećine europskog naroda.

 

Izvori: Oddee.com, Povijest.net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?