Posljednjih mjeseci pogledala sam mnogo dokumentaraca na temu ekologije. Većina njih je barem u jednom dijelu posvećena nafti te sam zapanjena koliko smo ovisni o njoj. Uglavnom nismo svjesni koliko duboko je nafta prodrla u našu svakodnevicu. Kada razmišljamo o nafti obično se sjetimo automobila. I rastućih cijena goriva. Možda se sjetimo i da bez nafte ne bi bilo plastike. Jedno mjesto na kojem derivate nafte ne očekujemo je kozmetika. No, bez njih bi kozmetika kakvu poznajemo danas bila bitno drugačija. Popis sastojaka jedne vrlo poznate hidratantne kreme u plavoj kutijici poslužit će kao dobar primjer za ovu tvrdnju.

>>>Ftalati – tvari koje treba izbjegavati

Na popisu sastojaka tvari su poredane s obzirom na njihov udio u kremi. One tvari kojih ima najviše bit će prve na popisu, a one kojih ima najmanje, bit će zadnje. Prva na popisu kreme koju sam odabrala kao primjer je voda. Odmah iza nje na popisu (znači i po količini) se nalazi tekući parafin (paraffinum liquidum). Tekući parafin je frakcija nafte visokog vrelišta. To je smjesa viših tekućih ugljikovodika, bez mirisa i bez okusa. Pored tekućeg parafina, krema sadrži i čvrsti parafin (paraffin) koji je na šestom mjestu po količini u kremi. Čvrsti parafin je smjesa alkana s 20-30 atoma ugljika i pri sobnoj temperaturi je u krutom stanju. Čvrsti i tekući parafin se u kozmetici koriste kao podloge za aktivne tvari, te omekšavaju kožu. Osim u kremama, mogu se naći u ruževima, uljima za njegu tijela, ljekovitim mastima.

>>>Zabranjen test nadražljivosti kože

Odmah iza tekućeg parafina na popisu je cera microcristallina tj. mikrokristalinični vosak. On se također dobiva preradom nafte. U kozmetici je koristan jer dobro prima ulja, npr. eterična ulja, bademovo i maslinovo ulje. Sprječava „znojenje" i kristalizaciju kozmetičkog pripravka. Mekan je i nije lomljiv poput nekih prirodnih voskova, pa je zbog toga pogodan za primjenu u ruževima i balzamima za usne, posebno onima u sticku.

Nakon njega dolazi glicerin. To je trovalentni alkohol, a na sobnoj temperaturi to je viskozna tekućina bez boje i mirisa, slatkastog okusa. Nastaje kao nusproizvod pri saponifikaciji masti i dobiva se kao nusproizvod pri proizvodnji biodizela. Najčišći glicerol, koji je potreban u farmaceutskoj industriji te u proizvodnji kozmetičkih pripravaka, dobiva se raznim sintetskim postupcima. Oni svi barem u jednom koraku koriste tvari dobivene preradom nafte, a najčešće korišten postupak je sinteza iz epiklorhidrina koji se dobiva iz propilena. Propilen se dobiva preradom nafte ili plina. Znači, glicerol nije izravno dobiven iz nafte, ali u njegovoj sintezi koriste se tvari dobivene iz nafte. Poznato je da se glicerol koristi na preko 1500 različitih načina. U kozmetici se koristi kao otapalo, zadržava vlagu i omekšava kožu. Pronašla sam ga u gotovo svakom kozmetičkom proizvodu u svojoj kupaonici.

>>>Do 2030. trećina energije iz obnovljivih izvora?

>>>Stvoren novi materijal koji veže naftu u gel

____________________

Koliko je nafta prodrla u našu svakodnevicu

Krema koju sam uzela kao primjer ima još 15 sastojaka i veći dio njih je prirodnog porijekla. Ali njeni glavni sastojci svoje korijene vuku iz nafte. No nisam time željela reći da je ona opasna za uporabu, da nam je nafta „podvaljena" u kremi ili nešto slično tome. Željela sam na jednom jednostavnom primjeru pokazati koliko duboko nam je nafta prodrla u svakodnevni život. A takvih primjera je još mnogo - osvrnite se samo oko sebe i pogledajte koliko stvari oko vas sadrži plastiku. Sjetite se i lijekova koje koristite - i za njihovu proizvodnju često su potrebne tvari koje se dobivaju iz nafte. Gotovi lijekovi pakiraju se u plastične blistere. U sastavu odjeće u vašem ormaru možda se može naći poliester. Ili nešto od umjetne kože. Ili su barem gumbi plastični. Pogledajte po svojoj smočnici i sjetite se sve plastične ambalaže u kojoj dolazi hrana. Mnogi aditivi u hrani i pesticidi barem u nekim koracima proizvodnje koriste tvari dobivene iz nafte.

Nafta u obliku goriva ili raznih kemikalija koje se dobiju njezinom preradom ušla je u svaku poru naših života. Kada govorimo o nestašici nafte, razmišljamo samo o alternativnim gorivima, ali bit će nam potrebno mnogo toga alternativnoga. Što ne mora nužno biti loše. Ako ćemo biti spremni i otvoreni za promjene.

>>>Je li nam Deepwater Horizon proširio horizonte?

Izvori:

Butler H, Poucher WA . Poucher's perfumes , cosmetics and soaps. Doordrecht: Kulwer academic publishers; 2000.

Pagliaro M, Rossi M. Future of glycerol. Cambridge: Royal Society of Chemistry; 2010.

Senjković R. Osnove oblikovanja lijekova. Zagreb: Školska knjiga; 2003.

Totten GE, Westbrook SR, Shah RJ. Fuels and lubricants handbook: technology, properties, performance, and testing, Volume 1. West Conshohoken: ASTM International; 2003.

Williams DF, Schmitt WH. Chemistry and technology of the cosmetics and toilletries industry. London: Chapman & Hall; 1996.