| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.10.2011 12:10:07

Sargaško more (foto: SAFMC)"Najmorskije" od svih mora, more opkoljeno morem, more unutar mora, more koje se odreklo ikakve veze s kopnom od davnina je povezano s brojnim legendama i mitovima. Od morskih struja u kojima nestaju brodovi, poveznica s legendarnim kontinentom Atlantidom i Bermudskim trokutom pa do goleme količine plutajućih algi po kojem je more dobilo ime.


Smješteno usred Atlanskog oceana, bez ikakvog doticaja s kopnom, Sargaško more jedinstveno je u svijetu. Oblikovano zbog specifičnog protoka Golfske struje, ovo more je zapravo zatvoren eliptičan vrtlog koji se kreće u smjeru kazaljke na satu, zbog čega je more odvojeno od okolnog oceana. Hranjive tvari koje stižu oceanskim strujama ostanu zarobljene unutar Sargaškog mora, zbog čega se razvija golema količina planktona, što u konačnici uzrokuje bujanje života i čini ovo more pravom malom oazom života usred oceana. Poznato je kako je prosječna temperatura mora viša od okolnog oceana dok je prozirnost jako velika. Visoka temperatura i mirno more uzrokuju specifično cvjetanje smeđe alge roda Sargassum. Alga uz pomoć svojih aerocista pluta na površini mora i tako maksimalno iskorištava sunčevu svjetlost. Izrazito velika količina ove smeđe alge na površini dala je ovom moru i ime - Sargaško more.

Činjenica da je more prekriveno nepreglednim poljem smeđih algi na površini daje ovom moru mističan prizvuk. Sargaško more (foto: NOAA)Kružne struje Sargaškog mora, kao i slab vjetar u tom području oceana, zadavale su velike probleme pomorcima u prošlosti. Vrložne struje mora zarobile bi jedrenjake i po nekoliko mjeseci ukoliko ne bi bilo dovoljno vjetra da se brod izvuče iz jakih struja mora. Smješteno uz istočnu obalu Sjeverne Amerike, oko otočja Bermuda, ovo područje naziva se i Vražjim ili Bermudskim trokutom. Česta nestajanja brodova i aviona, kao i priče o morskim nemanima koje bi potapale brodove, samo su hranile maštu pomoraca diljem svijeta. Prvi koji je opisao Sargaško more bio je Christopher Columbo pri otkrivanju Novog svijeta. Kada je došao u područje Sargaškog mora i vidio mnogo "morske trave" pomislio je kako je jako blizu obale, ali se iznenadio kada je shvatio da obale nema nigdje na vidiku.

Sargaško more predstavlja i zanimljivu poveznicu mitskog kontinenta Atlantide i europskih jegulja koje početak svog života dočekaju upravo u tom moru. Jegulje su ribe koje u odraslom obliku žive u kopnenim slatkim vodama, a na razmnožavanje odlaze u more.  Ali zašto baš odlaze tako daleko, u središte Atlanskog oceana, da izdignu mlade? Uz sve biološke razloge koji uključuju evolucijske prilagodbe, spominje se i mitski kontinent Atlantida koji je, prema nekim tvrdnjama, bio smješten istočno od Sargaškog mora, također usred Atlanskog oceana. Priče govore kako su jegulje živjele u rijekama Atlantide, a razmnožavale se u bliskom Sargaškom moru. Nakon propasti mitskog kontinenta, jegulje su instinktivno odlazile na istok, do prvih kopnenih voda gdje bi provele ostatak života, a taj instinktivni put bi ih doveo do europskih rijeka.

Kakva god mitska priča o Sargaškom moru bila, činjenica da je more zapravo jedan veliki vrtlog unutar Atlanskog oceana danas je dobila jednu negativnu konotaciju. Naime, otkriveno je kako sav otpad donešen morskim strujama ostane zatočen u vrtlogu te tako danas na površini mora pluta ogromna količina ljudskog smeća. Osim što narušava ekologiju ovog fascinantnog ekosustava, nadajmo se da more neće dobiti neko novo ime s obzirom na to što mu pluta po površini. Jer, nažalost, očito će to biti sve manje smeđih algi, a sve više smeća.

 

Izvori: Bermuda-triangle.com, Skeptoid.com, Straightdope.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?