| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 17.10.2011 00:10:00

Začini (foto: Piyachok Thawornmat / FreeDigitalPhotos.net)Prema Enciklopediji Britannica, afrodizijak je svaki oblik stimulacije koji povećava seksualno uzbuđenje. Dijelimo ih u dvije grupe prema tome jesu li uneseni (podrijetlom iz hrane, alkoholnih pića, droga, medicinskih preparata...) ili psiho-fiziološki (djelovanje dodirom, zvukom, slikama). Tijekom povijesti u kategoriju afrodizijaka trpalo se svašta: strihnin, arsen, fosfor, kanabis, rog nosoroga, žumanjak, jazavac, pijetao, ribe, zečji i dabrovi testisi, pinjoli, tartufi, mrkva, začini... Doznajte kako se na afrodizijake gledalo nekad, a što nam donose u suvremenom svijetu.


>>>Kako su začini promijenili svijet

>>> Piramida pravilne prehrane - nekad i danas

____________________

Srednji vijek

S obzirom da se tijekom srednjeg vijeka zdravlje pojedinca objašnjavalo humoralnim sokovima, a bolest neravnotežom tih sokova, i erotska nemoć održavala je neravnotežu (jedan ili više sokova prešao je granice). Gubitak erotskog zanimanja ili sposobnosti bio je simptom prevelike hladnoće, impotencija je bila frigidna, požuda vruća, a plodnost se smatrala funkcijom vrućine i vlage. Najbolji afrodizijaci bili su vrući i vlažni, a vruće i suho značilo je potentno, ali možda neplodno. Rijetke su bile tvari koje su tijelu davale toplinu, a začini su bili najtopliji od lijekova koji griju. Zbog rijetke klasifikacije na vruće i vlažno, đumbir je bio najtraženiji začin. Slanutak je bio drugi vječni favorit, a u vruće supstance spadali su  papar, cimet, pinjoli, žumanjak, toplo meso, mozak i rikola. Klinčić je bio na pola puta u spektru suhoće te manje suh nego cimet ili papar pa se preporučivao za „ugađanje sjemenu" muškarca.

Benediktinac Konstantin Afrikanac (1020.-1087.) bio je jedan od glavnih intelektualaca svojeg doba, medicinar, prevoditelj arapskih znanstvenih djela, ali i glavni seksolog svoga doba. Njegovo djelo De coitu (O spolnom općenju) moglo bi se nazvati glavnim seksualnim priručnikom srednjeg vijeka. Za nemoć savjetuje mješavinu đumbira, papra, galange, cimeta i raznih trava koje treba uzimati umjereno nakon ručka i večere. Za snaženje preporučuje klinčiće u mlijeku. Za oslabljene seksualne sposobnosti dobra je i mješavina galange, cimeta, klinčića, papra, rikole i mrkve (koja je „najbolja koja postoji" zbog svog sugestivnog oblika). A onima kojima ne treba ništa ozbiljnije od poticaja preporučuje mješavinu slanutka, đumbira, cimeta, meda i raznih trava. Redovnik piše i da je osobno iskušao taj recept i da ga „usrdno preporučuje" te da su njegovi začini uspješni: „Stavio sam ih na kušnju. (...) Djeluju brzo i blago."

>>>Klinčić najbolji prirodni antioksidans

>>>Kurkuma – južnoazijska sestra đumbira

____________________

Danas

Interes za afrodizijake je oduvijek bio velik i brojna literatura bavi se njima. Ako utipkate u Google pojam „spice" i „aphrodisiac" dobit ćete mnogo internetskih stranica na tu temu. Popis afrodizijaka uglavnom je identičan onome iz srednjeg vijeka, koji pak vuče korijenje od popisa iz antike. Usprkos dugoj povijesti afrodizijaka, pripisivanje afrodizijačkog svojstva nečemu i dalje se bazira na tradicionalnom „znanju" i, najvjerojatnije, placebo efektu. Ne postoje znanstvena istraživanja koja potvrđuju ili opovrgavaju njihov utjecaj. Jedina istraživanja koja se dotiču afrodizijaka vezana su za  testiranje lijekova i hormona u liječenju muške impotencije.

Spomenut ću neke od afrodizijaka za koje ćete, vjerujem, lako pronaći sličnosti s receptima Konstantina Afrikanca:

bademi (aroma pojačava strast kod žena),

sjeme anisa („cuclanje" sjemenki pojačava želju),

rikola,

šparoge (treba ih jesti barem tri dana za najbolji efekt),

avokado (prijevod azteškog naziva za avokado značio bi „drvo testisa" jer plodovi rastu u paru; konzumira se zajedno s acetom balsamicom i paprom), 

banane (oblik je sigurno pridonio afrodizijačkom svojstvu banana, međutim banane su bogate kalijem i vitaminima B skupine bitnima za spolne hormone),

bosiljak (potiče seksualni nagon i poboljšava plodnost),

čokolada (odlična sama, ali je preporučuju u kombinaciji s vinom; možda je onda ipak vino odgovorno za efekt!?!),

mrkva (stimulira muškarce, poznato od vremena antike kada se koristila da poveća moć zavođenja),

kava (dobro poznato stimulirajuće sredstvo; stimulira um i tijelo),

korijandar (tisućama se  godina smatra afrodizijakom, povećava plodnost muškarca),

koromač (već su ga Egipćani koristili za povećanje libida),

smokve (smatralo se da oblikom oponašaju ženske spolne organe; ako muškarac otvori i pojede smokvu ispred odabranice, to se smatra izuzetno snažnim erotskim činom),

češnjak (poznata je misao da je češnjak afrodizijak ako ga oba partnera pojedu, a kontracepcija ako ga pojede samo jedan partner),

đumbir (i danas jedan od najvažnijih afrodizijaka, potiče cirkulaciju),

med (od tuda dolazi ime medeni mjesec; mladi bračni par na medenom mjesecu pio je medovaču da „zasladi" svoj brak),

senf (stimulira spolne žlijezde i povećava želju),

muškatni oraščić (Kineskinje su ga jako voljele i cijenile kao afrodizijak; ako se konzumira u većoj količini može izazvati halucinogeni efekt),

kamenice (Rimljani su ih koristili kao afrodizijak, smatralo se da predstavljaju ženske spolne organe, a najbolje su u kombinaciji s vinom),

ananas (koristi se u homeopatskim tretmanima liječenja  impotencije),

maline i jagode( pozivaju na ljubav, nazivaju se "voćnim bradavicama"),

tartufi (Grci i Rimljani smatrali su ih afrodizijakom; senzibilizira kožu na dodire),

vanilija (povećava pohotu),

vino (opušta i stimulira osjetila).

Popis afrodizijaka ovdje ne staje, no ne bih ih mogla sve navesti jer se afrodizijakom smatra/lo skoro sve što se može pojesti. Neki se savjeti čine smiješnima, ali neke tvari zaista opuštaju ili potiču cirkulaciju.  No, ne bih se čudila da negdje pronađem da je afrodizijak i običan kruh (iako, placebo efekt čini čuda pa bi kruh mogao čak i upaliti).

 

Povezani članci:

>>>Začin života - đumbir

>>>Začin života - čili

>>>Začin života - češnjak

Izvori:

Turner J. (2009.): Začini - povijest jednog iskušenja, Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb www.gourmetsleuth.com/Articles ... 46/aphrodisiac-foods.aspx
www.britannica.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?