| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 21.10.2011 00:10:59

Flavonoidi u bobičastom voću (foto: FreeDigitalPhotos.net)Flavonoidi i proantocijanidini su spojevi koji se redovito nalaze u voću i povrću, a snažna su sredstva za sprečavanje razvoja karcinoma. Flavonoidi djeluju kao jaki antioksidansi, a naše ih tijelo koristi u smanjivanju upalne reakcije, snižavanju visokog tlaka i suzbijanju slobodnih radikala koji mogu prouzročiti bolesti i uzrokovati starenje organizma koje se manifestira i na našem izgledu. Nova istraživanja u Italiji pokazala su kako flavonoidi iz biljaka pomažu zaustaviti razvoj karcinoma.


Studija provedena tijekom razdoblja od 20 godina pokazala je da su pacijenti s najvećom količinom konzumiranih flavonoida i proantocijanidina imali oko 40% niži rizik razvoja karcinoma usta i ždrijela. Učestalost razvoja karcinoma debelog crijeva također se smanjila za trećinu, a zabilježeno je i sniženje u razvoju karcinoma dojke, bubrega i jajnika.Flavonoidi u bobičastom voću (foto: Suat Eman / FreeDigitalPhotos.net)

>>>Hrana za misao

Prema sadašnjoj stopi učestalosti, približno je za 40% populacije izgledno da će imati probleme s određenom vrstom raka, a samo jako povećanje unosa flavonoida na stalnoj bazi može smanjiti tu učestalost na otprilike 10%. Ovaj nas pristup neće dovesti do nevjerojatno niskog postotka učestalosti raka zabilježenog kod starih Egipćana kod kojih je (u mumijama) utvrđen karcinom kod samo 0,05% populacije, ali ovakav pristup definitivno daje snažan iskorak u pravom smjeru.

>>>U kojoj vrsti čokolade ima najviše antioksidansa?

Postoje tisuće različitih flavonoida koji su prisutni u velikim količinama u raznom voću, povrću i orašastim plodovima, gdje su odgovorni za boju plodova. Bobičasto voće, posebice crvene i plave bobice, te crno grožđe predstavljaju dobar izvor flavonoida. Također su tu i češnjak, luk te zeleni ili bijeli čaj.

Flavonoid kvercetin je posebice zastupljen u češnjaku, luku i jabukama, a važan je jer predstavlja preteču u izgradnji brojnih ostalih flavonoida. Tako je utvrđeno da konzumiranje jabuka i krušaka značajno snižava rizik pojave srčanog udara, a uzrok tome upravo bi mogao biti kvercetin.

>>>Kako beli luk štiti od nastanka malignih ćelija

Kverctin je također poznat po svojoj sposobnosti da potakne rad imunološkog sustava, zbog čega ga se smatra jednim od najjačih antioksidansa. Djelovanje kvercetina također je blagotvorno za cijeli niz drugih problema, ukoliko se konzumira u povećanim količinama.

Jedan od načina za povećavanje unosa flavonoida je konzumiranje prirodnih sokova jer je na taj način moguće unijeti puno veće količine flavonoida iz voća i povrća nego što bi to uspjelo samo kroz hranu. Značajan, a jednostavan i ukusan doprinos je i dodavanje svježeg češnjaka brojnim jelima.

 

Izvor: Kim Evans / Naturalnews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?