| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 24.10.2011 01:10:59

Spirulina u prahu (foto: Flickr)U 16. st. koristili su je Asteci i plemena sjeverne Afrike. Kasnije su je ponovno otkrili Francuzi koji su 1969. godine otvorili i prvu tvornicu za njezinu preradu. Ubrzo nakon toga tvornice niču u Japanu, Tajlandu, Kaliforniji i Havajima. Nutritivne prednosti ove cijanobakterije (modrozelene alge) mnogobrojne su i širokog su spektra, što ju čini nezaobilaznom namirnicom, posebice u prehrani vegetarijanaca, vegana, anemičnih osoba, dijabetičara, ali i onih koji zbog ekonomskih ili geografskih razloga nemaju dovoljno nutrijenata u prehrani.


Spirulina je stanovnik slatkovodnih jezera gdje izuzetno dobro uspijeva u toplijim vodama na oko 29-44 °C. Cijanobakterije poput spiruline odgovorne su za tamno zelenu boju voda u kojima obitavaju. Naziv roda Spirulina potječe od njezina oblika jer na mikroskopskoj razini oblikuje spiralne niti (fotografija dolje). Nakon što naraste, sakuplja se i oblikuje u gustu pastu koja se zatim suši, a potom pakira u obliku praška, tableta ili granula kako bi se mogla stavljati u kapsule.

Spirulina sadrži velike količine proteina, vitamina i minerala. Sadrži oko 60-70% proteina, što je veći udio proteina po gramu tvari nego što imaju, primjerice, crveno meso ili soja. Također sadrži sve esencijalne aminokiseline, što inače nije karakteristično za biljnu hranu. Bogata je i vitaminom B12, relativno rijetkim u ostaloj biljnoj hrani, što je i jedan od razloga zašto je spirulina tako dobar izbor za vegetarijance. Obiluje i željezom, a sadrži i kalcij, magnezij i vitamine A, B, C, D i E. Zbog sposobnosti da izdrži visoke temperature zadržava svoje nutritivne vrijednosti i tijekom obrade i pohrane, dok većina druge hrane biljnog porijekla gubi na svojoj vrijednosti pri visokim temperaturama. S druge strane, sadrži samo 3,9 kalorija po gramu. Dakle, radi se o niskokaloričnoj hrani visoke nutritivne vrijednosti.

Spirulina (foto: EOL)

Spirulina podiže zalihe energije. Također može pomoći dijabetičarima u obuzdavanju potrebe za hranom, što pak smanjuje potrebu za unosom inzulina. Također se koristi za pomoć pri mršavljenju, hiperaktivnim poremećajima pažnje, alergijskom rinitisu, stresu, tjeskobi, kroničnom umoru, depresiji i predmenstrualnom sindromu. Pomaže i kod alkoholizma, herpesa, artritisa i raka. Dva do tri grama dnevno mogu značajno doprinijeti zdravlju organizma.

Trudnice i dojilje bi se trebale konzultirati s liječnikom prije uvođenja spiruline u prehranu, a općenito govoreći, ne bi ju trebao koristiti nitko tko ima bolesti imunološkog sustava poput multiple skleroze (MS), lupusa, reumatoidnog artritisa te kroničnih oboljenja kože jer može pojačati aktivnost imunološkog sustava, što može dovesti do pojačavanja simptoma uzrokovanih navedenim  bolestima. Također bi ju trebale izbjegavati osobe s fenilketonurijom, metaboličkim poremećajem kod kojega tijelo ne može metabolizirati aminokiselinu fenilalanin, kojega spirulina sadrži.

 

Izvori: Alex Malinsky / Naturalnews.com, Nlm.nih.gov

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?