| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.10.2011 15:10:15

Pauci pletu mrežu (foto: EOL)Psihoaktivne tvari osim na ljude snažno djeluju i na druge životinje. Male količine droga negativno utječu na fiziologiju životinja, što se očituje u njihovoj prehrani i razmnožavanju, dok veće količine takvih supstanci mogu djelovati fatalno. Znanstvenici su djelovanja psihoaktivnih droga najbolje pokazali na izrađenim mrežama nadrogiranih pauka.


Izrada mreže najvažniji je posao koji od pauka iziskuje mnogo vremena i materijala. Pauci pletu različite tipove mreža, a najčešće su to kružne mreže kojima pauci hvataju plijen, većinom leteće kukce. Za izradu jedne mreže promjera 30-ak centimetara pauk potroši i do sat vremena. Složen način izrade te pravilno i gusto poredane niti čine taj posao jako delikatnim. Pauci izrađuju mrežu od niti koje ispuštaju iz posebnih žlijezda na stražnjem dijelu tijela. Niti su sastavljene od specifične konformacije proteina u tekućem obliku koje na zraku otvrdnu.

U svom radu iz 1982. godine, Peter Witt iznio je istraživanje o djelovanju psihoaktivnih tvari na pauke, točnije, kako one utječu na sposobnost pauka da izgradi mrežu. Istraživanja su vršena na pauku križaru (Araneus diadematus), vrsti pauka koja je česta i široko rasprostranjena. U istraživanjima se koristio pauk koji bi izgradio normalnu mrežu te bi se zatim tretirao određenom supstancom nakon čega je pušten da izgradi novu mrežu. U radu Spider Communication: Mechanisms and Ecological Significance Witt je objasnio kako je za drogiranje pauka koristio amfetamin, meskalin, strihnin, LSD i kofein.

Pauci su se tretirali razrijeđenim otopinama droga u vodi i šećeru ili su se hranili nadrogiranim kukcima. Djelovanje supstanci na pauka očitovalo se u obliku i izgledu same mreže, dok manje u njegovom ponašanju. Amfetamin, meskalin, LSD i kofein djeluju stimulativno na živčani sustav životinje. Meskalin i LSD se opisuju kao halucinogene droge, dok je strihnin spoj koji se također koristi i kao sredstvo za trovanje štakora.

Kontrola (foto: Trinity.edu)Benzedrin (foto: trinity.edu)

 

 

 

 

 

 

 

Kofein (foto: trinity.edu)Kloralhidrat (foto: trinity.edu)

 

 

 

 

 

 

 

LSD (trinity.edu)THC (foto: trinity.edu)

 

 

 

 

 

 

Istraživanje o utjecaju droga na životinje nastavili su znanstvenici iz NASA-e 1995. godine čime su nadopunili istraživanje Petera Witta. Znanstvenici su proširili spektar supstanci kojima su se tretirali pauci. Ovog puta istraživanje se nije svodilo samo na fotografiranje mreže pauka prije i nakon tretiranja pauka određenom drogom nego i istraživanjem strukture samih niti paučine. Istraživanje se vršilo na paucima tretiranim benzedrinom, kloralhidratom i THC-om te spojevima koje je koristio Witt 1982. godine. Djelovanje pojedine droge na sposobnost izrade mreže razlikuje se s obzirom na djelovanje droge na sam organizam.

Najveća promjena u izgledu mreže zamjećuje se kod pauka tretiranih kofeinom i kloralhidratom. Kloralhidrat je spoj koji je često u sastavu tableta za spavanje i problem kod ispitivanja te supstance je bio što bi često pauci zaspali prije izrade mreže. Nakon tretiranja kofeinom, jednim od prirodnih sredstava iz biljaka, pauci su gradili najkaotičnije mreže. Pauci na THC-u, spoju iz marihuane, krenuli su dobro u gradnji mreže, ali su na pola puta ipak odustali dok su oni na benzedrinu, sastavu droga kao što je speed, pleli svoje mreže jako brzo i bez nekog plana što je uzrokovalo to da je mreža puna rupa.

 

Izvor:      

Witt P., Rovner J., 1982. Spider Communication: Mechanisms and Ecological Significance, Princeton. N.J.: Princeton University Press.

 

Pročitajte i:

>>>Paukova mreža - najčvršća tvar na svijetu

>>>Otkrivena vrsta pauka vegetarijanca!

>>>Nepotizam i među paucima

>>>Bioraznolikost u kući

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?