| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 27.10.2011 01:10:00

Ljekovita potočarka (foto: Wikipedia)Ukoliko vam za ukras u restoranu serviraju ljekovitu potočarku, nemojte je baciti. Pojedite je s ostalom posluženom hranom. Pomoći će vam probaviti ostatak obroka i vašem zdravlju pružiti mnogo dobrobiti. Pročitajte više o biljci koja sadrži više vitamina C od naranči, više željeza od špinata i više kalcija od mlijeka.


Ljekovita potočarka (Nasturtium officinale) je lisnata zelena biljka iz porodice krstašica. Ime je dobila zbog činjenice da u divljini uglavnom raste uz obale potoka i sporijih rijeka. Vodena je biljka dugih peteljki, s malim, okruglastim, svjetlozelenim listovima.

Stari Rimljani i Perzijanci koristili su potočarku kao hranu za mozak, svojevrsni tonik za živce, ali i kao afrodizijak. U današnje vrijeme često se koristi samo kao dekoracija jelu, no njezina nutritivna vrijednost je tolika da ovi listovi oštrog gorkog okusa zaslužuju da ih se jede neprokuhane.

Sirovi listovi, naravno, imaju najveću nutritivnu vrijednost. Potočarka se može pomiješati i s drugim namirnicama u sokovima i salatama, a može se koristiti i za juhu. Jednom kad naiđete na pouzdan izvor kvalitetne potočarke možete je omotati oko grožđa ili komadića ananasa i na ovaj je način konzumirati sirovu. Iako je mnogima u tom obliku pregorka, možete je koristiti i kao sirovi dodatak raznim salatama.

Ljekovita potočarka smatra se hranom koja usporava starenje te je jednako dobra, a po nekima i bolja od mnogih drugih namirnica koje se primjenjuju u tu svrhu. Sadrži mnogo luteina, koji poboljšava ili bar održava oči zdravima usprkos starenju. Potočarka sadrži i velike količine joda, toliko velike da se ne preporučuje ljudima koji pate od hipertireoze.

Visoka količina joda potočarki daje prednost u odnosu na ostale biljke iz porodice krstašica. Krstašice su bogate hranjivim tvarima koje pomažu u sprječavanju raka, a sve sadrže hranjive tvari s molekulama sumpora. Neki od tih spojeva pomažu jetri u drugom koraku detoksikacijskog procesa.

Krstašice također sadrže enzime koji jetri pomažu proizvesti i dostaviti glutatione u stanice našeg tijela. Glutation se smatra glavnom antioksidativnom molekulom jer dodaje i reciklira potrošene antioksidanse obnavljajući njihovu aktivnost kako bi mogli zaštititi stanice od oksidativnog stresa*.

Prema tome, dovoljno antioksidansa koji sprječavaju oštećenja stanice te povećavaju oksigeniranost je dobrodošlo. A potočarka je biljka koja osigurava oboje.

 

*Nemojte zamijeniti oksidaciju ili oksidativni stres s oksigenacijom. Oksigenacija je sastavni dio ciklusa stanice koji osigurava normalan metabolizam, aktivnost i rast stanice uz proizvodnju energije

 

Izvor: Paul Fassa / Naturalnews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?