| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 31.10.2011 00:10:00

Energetska pića (foto: twobee / FreeDigitalPhotos.net)Energetska pića postala su fenomen modernog doba. Svakodnevno ih se diljem svijeta konzumira desetke milijuna. Što je tako loše u povećanju energije i budnosti, posebice ako se radi o piću reklamiranom kao biljnom pripravku s ostalim „prirodnim" sastojcima? Puno toga lošeg može se nabrojati kad se radi o energetskim pićima, uključujući nezdrave sastojke i potencijalno opasne posljedice na zdravlje.


Neke od učestalijih nuspojava koje nastaju kao posljedica konzumacije energetskih pića uključuju: ubrzan rad srca, povišen tlak, tjeskobu, glavobolju i nepravilan san. Ove godine istraživanje u medicinskom časopisu Pediatrics upozorilo je na štetnost energetskih pića i navelo potencijalne štetne posljedice poput lupanja srca, napada, moždanog udara pa čak i iznenadne smrti. Prošle su godine u SAD-u nadležne institucije počele bilježiti broj predoziranja energetskim pićima i nuspojavama koje ta pića izazivaju. U tri mjeseca zabilježeno je 677 slučajeva, a popis simptoma povezanih s korištenjem energetskih pića uključuje napadaje, halucinacije, ubrzan rad srca, bolove u prsima, povišen tlak, razdražljivost.

Dva najčešća sastojka u energetskim napitcima su šećer i kofein. Ovi sastojci privremeno stimuliraju, ali dugoročno rezultiraju gubitkom energije zbog zamora u radu nadbubrežne žlijezde.

Jedan od brojnih zdravstvenih problema koje uzrokuje rafinirani šećer je i rizik od dijabetesa koji je dosegao epidemijske razmjere u SAD-u. Velike količine šećera mogu preopteretiti gušteraču, organ zadužen za proizvodnju hormona inzulina koji kod unosa šećera pomaže u reguliranju njegove količine. Ukoliko gušterača postane „istrošena" zbog unosa pretjeranih količina  šećera, može se razviti dijabetes.

Neka energetska pića sadrže i do 7 puta više kofeina nego šalica kave. Dok se male količine kofeina ne smatraju opasnima, višak kofeina može previše stimulirati središnji živčani sustav, povisiti tlak i ubrzati otkucaje srca. Kofein stvara ovisnost, a simptomi prilikom odvikavanja uključuju glavobolje i razdražljivost. Kofein također uzrokuje gubitak vitamina B koji je neophodan za normalno stvaranje energije.

Ukoliko se u energetskim pićima ne koristi šećer, onda se dodaju opasni umjetni zaslađivači. Najopasniji među njima najvjerojatnije je aspartam, iako je kao zamjena za šećer u porastu i sukraloza. Sukraloza je klorinirani organski spoj koji pripada skupini spojeva koji sadrže nekoliko tvari za koje se zna da su opasne za biljke i životinje i koje se povezuju s deformacijama kod prenatalnih i postnatalnih stanja. Tijelo ne prepoznaje umjetne zaslađivače poput sukraloze kao hranu, već ih u osnovi procesira kao toksine.

Potencijalno opasni sastojci koji se mogu naći u energetskim napitcima uključuju i:

- natrijev benzoat - prošlogodišnja studija koju su proveli stručnjaci iz područja molekularne biologije i biotehnologije povezala je uobičajeni konzervans energetskih pića, natrijev benzoat, s oštećenjem stanica i povećanom proizvodnjom slobodnih radikala. Povrh toga, zabrinjavajuća je i činjenica da natrijev benzoat u kombinaciji s vitaminom C potencira nastanak karcinogena benzena.

- fenilalanin - iako je to jedna od esencijalnih aminokiselina, također je i neurotoksin i jedan od  tri glavna sastojka potrebna za izgradnju aspartama. Preveliki unos može preopteretiti neurone u mozgu do točke stanične smrti.

- guarana - guaranin se dobiva iz sjemenki biljke guarane, koje sadrže 3 do 4 puta više kofeina nego zrna kave.

- efedra - efedra se opisuje kao droga koja povisuje brzinu otkucaja srca i krvni tlak već pri niskim dozama, a pri povišenim dozama može uzrokovati moždani udar, napadaj, pa čak i smrt.

Postoje brojni drugi načini za sigurnije postizanje većih zaliha energije u tijelu od korištenja energetskih pića. Dugoročno je to aktivan stil života u kombinaciji s dovoljno sna, izbjegavanjem toksina i stresa, kao i zdrava prehrana bogata nutrijentima.

 

Izvor: Tony Isaacs / Naturalnews.net

Image: twobee / FreeDigitalPhotos.net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?