| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.11.2011 10:11:00

Solarne ćelije na papiru (foto:MIT)Iskustvo od 3,8 milijardi godina dalo je mogućnost prirodi da razvije najsavršenije inovacije koje štede energiju uz najveću učinkovitost. Ljudi su kreirali patente prema najsitnijim detaljima koji se pojavljuju u prirodi. Današnji moderni ultra tanki ekrani dizajnirani su identično kao i ljuskice na krilima leptira koje najefikasnije reflektiraju svjetlost, dok je primjerice ideja za čičak-patent inspirirana zapetljanom dlakom pasa.


Znanost u nastajanju - biomimirkriju - 1998. godine predstavila je Janine Benyus. Ideja da se ljudska tehnika ogleda u prirodu i njene provjerene inovacije dala je zamah u razvoju industrije 21. stoljeća. Opisala je tri tipa biomimikrije - jedna kopira formu i oblik, druga kopira proces dok treća kopira određeni stupanj ekosustava. Kopiranje procesa najbolje se može objasniti konstruiranjem uređaja koji će svjetlosnu energiju pretvarati u kemijsku, kao što je to slučaj kod fotosinteze, osnovnog procesa dobivanja energije kod biljaka. Umjetna fotosinteza pokušava se postići konstrukcijom solarnih ćelija koje bi trebale proizvodtiti električnu energiju čak i pri malim izvorima svjetlosti (naslovna fotografija). Ideja za kopiranje ekosustava bazira se na uspostavi energetski učinkovitih zgrada i "zelenih" naselja.Leteći stroj (foto: Wikimedia Commons)

Iako je Benyus predstavila model i uvela termin, prvi poznati znanstvenik koji je proučavanjem prirode htio ostvariti nezamislivu inovaciju za svoje vrijeme bio je Leonardo da Vinci. Promatranjem ptica pokušao je konstruirati "leteći stroj" (fotografija desno). Iako, prema nekim navodima nije uspio, ljudi nisu dugo trebali čekati da "metalne ptice" zavladaju nebom. Kopiranje prirode provodi se danas prilikom izgradnje nebodera diljem Europe i Amerike. Stakla na prozorima nebodera građena su prema određenom detalju mreže pauka. Prilikom konstrukcije, u staklo se ugrađuje ljudima nevidljiva mreža koja reflektira ultraljubičasto svjetlo koje ptice jako dobro vide. Kako u prirodi istu strategiju koriste i pauci prilikom izgradnje svojim mreža, ptice jako dobro mogu zamijetiti takvu strukture te izbjeći sudar, bilo sa staklom ili paukovom mrežom.

>>>Životinje kao inspiracija modernoj robotici

Promatranjem kolonije školjkaša koji naseljavaju dio obale u zoni plime i oseke znanstvenici su dobili ideju za kvalitetniju i ekološki prihvatljiviju varijantu izrade materijala od prešanog drva. Japanski super brzi vlak (foto: Wikimedia Commons)Do nedavno, građevinski materijal od prešanog drveta bio je inkorporiran formaledehidom, kancerogenom i otrovnom supstancom koja služi za fiksaciju organskih molekula. Promatranjem kolonije školjkaša koja je nevjerojatno čvrsto priljubljena uz kamen, znanstvenici su uspjeli zamijeniti formaldehid spojem sličnim onome koji izlučuju školjkaši.

Kopiranje forme i oblika često je i u dizajniranju modernih tehnoloških pomagala. Japanske super-brze vlakove (fotografija lijevo) konstruirali su znanstvenici koji su promatrali pticu vodomara. Sa svojim zašiljenim kljunom i aerodinamičnim oblikom glave prilikom lova ribe, ptica s lakoćom iz zraka zaroni u vodu. Vlakovi konstruirani sa sličnim oblikom lokomotive postižu uštedu od 15% energije.

Nadalje, prilikom dizajniranja zračnih turbina znanstvenici su se zagledali u dubine - u peraje kitova. Grbavi kitovi imaju nazubljen dio peraja kojima plivaju, zbog čega se smanjuje otpor i povećava potisak. Isti dizajn znanstvenici pokušavaju primijeniti i prilikom konstrukcije turbina vjertoelektrana kako bi povećali iskoristivost i povećali proizvodnju energije.

 

Izvor:i

http://www.bbc.co.uk/news/business-15480620

http://www.mnn.com/earth-matters/wild ... cry/copying-mother-nature

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?