| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije
Page
(1) 2 3 »

Datum objave: 14.11.2011 10:11:00

DNK ilustracija (foto: all-about-forensic-science.com)Prije 20 godina kada je Projekt ljudski genom pokrenut svi su mislili da nas nakon što kartiramo sve gene čeka potpuno novo poglavlje u otkrivanju bolesti, da ćemo znati koji sve faktori uzrokuju nastajanje bolesti te kako bolest uspješno i brzo izliječiti. 2001. godine, kada je u časopisima Science i Nature objavljeno da je 90% ukupnog ljudskog genoma kartirano, očekivalo se da ćemo uskoro znati mnogo toga i o najmanjim detaljima našega genoma. No danas, 10 godina kasnije, prvotno uzbuđenje odavno je splasnulo i sada znamo da nas čeka još puno posla i neodgovorenih pitanja. Pročitajte zašto!


Predavanje održano  4. studenog u HAZU pod nazivom ''Biomedicina 10 godina nakon objave ljudskog genoma'' koje je održao akademik Stjepan Gamulin  (na fotografiji desno) započelo je s davnom 1953. kada su Watson i Crick (Francis Crick prikazan je na fotografiji dolje lijevo) otkrili strukturu DNK.Akademik Stjepan Gamulin tijekom predavanja (foto: Matea Konjević) Dvostruka spiralna uzvojnica u potpunosti građena od samo 4 baze (A, T, G, C) izazvala je različite reakcije. Također, otkriće da se udvostručuje po principu komplementarnosti baza, po kojem  se sintetizira i glasnička RNK (mRNK, koja je glavna odgovorna za prijenos genskih informacija iz jezgre u citoplazmu gdje se zatim sintetiziraju bjelančevine), mnogima se činilo prejednostavnim.

>>>Sve smo brži u analizi ljudskoga genoma

>>>Dešifrirana trodimenzionalna struktura ljudskog genoma

1958. je određena središnja dogma molekularne biologije: DNK -> RNK -> bjelančevine. Danas znamo da je prijenos informacija između DNK i RNK dvosmjeran. Otkriće da su upravo bjelančevine izvršne makromolekule, a DNK i RNK samo informacije zapisane u genskim šiframa podijelilo je današnji znanstveni svijet ugrubo na one koji se bave genetikom i one koji se bave proteomikom (bjelančevinama).Francis Crick (foto: Wikipedia)

Projekt ljudski genom (Human Genome Project) svaki dan sve je više povećavao broj otkrivenih gena, ali broj od oko 100.000 gena koji se očekivao nikada nije dosegnut. Danas se smatra da ljudski genom u nešto više od 3 milijardi baza ima oko 25.000 do 30.000 gena. Čak 3 puta manje nego što se očekivalo. No tu nije bio kraj otkrićima i iznenađenjima. Ona su tek uslijedila. Postavilo se pitanje kako 3 milijarde baza stanu u jezgru stanice koja je tako malena? S vremenom su otkriveni detalji ''pakiranja'' DNK oko proteina i upravo su proteini ti koji su zaslužni za to što kromosomi imaju oblik koji nam je poznat i zašto cijela DNK duljine oko 2 metra stane u jezgru promjera 6 mikrometara. 

Nastavak članka na sljedećoj stranici.

Page
(1) 2 3 »
Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?