| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 18.11.2011 13:11:00

Maska za doktore u srednjem vijeku (foto: Wikimedia Commons)Opće raspoloženje ljudi u srednjem vijeku povodilo se uzrečicom „ živi svaki dan kao da je posljednji", zbog jedne od najgorih pošasti onoga doba. Kuga, bolest koja se razvila u srednjoj Aziji i odnijela 75 milijuna života, ima važno mjesto u povijesti. Mogli bismo reći da je kuga, odnosno njen uzročnik mikroorganizam Yersinia pestis, dugo razdoblje držao dirigentski štapić u ruci i dirigirao nad svijetom. Koliko je strašna pošast bila te kako je u to vrijeme „živjela" Europa i Hrvatska pročitajte u nastavku.


Uvod

Kuga je teška zarazna bolest koju uzokuje bakterija Yersinia pestis. Krivac i primarni vektor za njen prijenos je štakorska buha koja izaziva epidemije primarno među glodavcima, no i među ljudima. Postoji nekoliko oblika bolesti: bubonski, pneumatični i tzv. „oblik male kuge". Simptomi bubonske kuge obično se javljaju 2-5 dana nakon izloženosti bakteriji. Simptomi počinju naglo s tresavicom i povišenom temperaturom do 41° C. Arnold Böcklin: Die Pest (1898) (foto: Wikimedia Commons)Otkucaji srca postaju ubrzani i slabi, a krvni tlak pada. S povišenom temperaturom pojavljuju se otečeni limfni čvorovi (buboni). Obično su čvorovi izuzetno osjetljivi na dodir, čvrsti i okruženi otečenim tkivom. Koža iznad je glatka i crvena, ali nije topla. Osoba postaje nemirna, bunca, zbunjena je i neusklađena. Jetra i slezena mogu znatno oteći pa se lako mogu napipati prilikom fizikalnog pregleda. Limfni čvorovi se mogu ispuniti gnojem i drenirati. Više od 60% neliječenih ljudi umire. Većina smrtnih ishoda nastaje između trećeg i petog dana.

Pneumonična kuga je infekcija pluća. Simptomi su visoka temperatura, tresavica, brzi srčani otkucaji i često jaka glavobolja. Tijekom 24 sata razvije se kašalj. Većina neliječenih ljudi umire unutar 48 sati od početka simptoma. Kod pneumonične kuge liječenje se mora započeti unutar 24 sata. Brzo liječenje smanjuje vjerojatnost smrtnog ishoda na manje od 5%.

„Mala kuga" je blagi oblik kuge koji se obično pojavi samo u geografskom području u kojem je bolest nadmoćna (endemska). Simptomi kao što su otečeni limfni čvorovi, povišena temperatura, glavobolja i iscrpljenost iščezavaju unutar tjedan dana.

Kuga se danas liječi antibioticima koji su izuzetno uspješni u suzbijanju bolesti.

>>> Zagonetnim tragovima kuge


Povijest

Prva epidemija koja se jasno može identificirati kao kuga iz 1348./1349. pokosila je oko 2/3 tadašnje europske populacije. Život ljudi, ekonomija, medicina (na naslovnoj fotografiji vidi se maska za liječnike koji su se specijalizirali za liječenje kuge, a na fotografiji dolje lijevo prikazana je cijela uniforma), pomorstvo i drugi sektori mijenjali su se iz dana u dan.  Tako je u Europi u 14. stoljeću zbog manjka radne snage došlo do reorganizacije proizvodnje i cijelog niza tehonoloških izuma. Na pošast kuge nisu bili imuni ni hrvatski krajevi, među kojima je najizloženiji bio Dubrovnik, poznat po svojoj pomorskoj trgovini. Manje uspiješna borba protiv kuge zazidavanjem oboljelih, koju je provodila Venecija, ili okrutne mjere kućnog pritvora, nisu bile dovoljne za sprečavanje ulaska oboljelih u grad. Uniforma za liječnike specijalizirane za liječenje kuge (foto: Wikimedia Commons)Tako su 1377. dubrovčani uveli karantenu, koja je značila da posade svih brodova koji dolaze iz zaraženih krajeva najprije borave mjesec dana na otocima Supetar, Mrkan ili Bobara. Zanimljiv je slučaj teške epidemije u 14. stoljeću koja je pogodila dalmatinske gradove izmjenjujući pritom njihovu društvenu strukturu. To je dovelo do toga da 20-ak šibenskih pučana primi plemićki naslov.

Početkom 17. stoljeća kuga se počinje ponovno pojavljivati u većim razmjerima pa je tako u ovom razdoblju pokosila 38.000 građana Londona. Osim Londona epidemija je proširena u Italiji, Beču i Španjolskoj. Krajem 18. stoljeća, nakon velike epidemije u Moskvi (1770.), počinje jenjavati u Europi, no ne i u hrvatskim krajevima kojima je opasnost i dalje prijetila iz Turskog Carstva. Osobito je bilo osjetljivo područje Vojne krajine. Posljednja kuga koja se spominje na hrvatskom teritoriju zabilježena je 1815. godine, kada je došla na dubrovački teritorij s područja Hercegovine.

Razdoblje epidemija kuge označava i gradnja sakralnih objekata u nadi da će ih „spasiti" od te strašne pošasti. Crkvice su se gradile na ulazu u mjesto kako bi zaustavile kugu i često se povezuju s predajom o svetom Roku koji je pred mjestom zaustavio ženu u bijelom, smrt s kosom, crnog psa ili neku drugu presonifikaciju kuge. Bolest je jednakom učestalošću pogađala vlastelu i kmetove te je na taj način izazivala strah, ali u istoj mjeri i mirenje sa sudbinom.

>>>Epidemije koje su promijenile svijet – dio I.

Epidemija kuge je iz Europe davno nestala, a ukupan broj umrlih od kuge procjenjuje se na 75 milijuna, od čega je 20 milijuna umrlih u Europi.  Iako i danas pogađa tisuće ljudi širom svijeta, za današnji život kuga je od male opasnosti.

Više o crnoj smrti iz 14. stoljeća možete pogledati ovdje.

 

Izvori: Matica.hr, Vasdoktor.com, Emedicinehealth.com, Eyewitnesstohistory.com, Odee.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?