| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 25.11.2011 00:11:00

Strah kao afrodizijak (foto: FreeDigitalPhotos)Nalazite se sami u sobi sa osobom za kojom vaše srce čezne. Kroz prozor čujete ritmično udaranje kapi kiše. Upravo počinje film strave i užasa. Na prvi udarac groma, srce vam skače u grlo, a vi svom dragom, ili draga vama, u strastveni zagrljaj. Je li afrodizijačko djelovanje straha dobro poznata priča ili tek urbana legenda?


Imaju li takve pretpostavke ikakvu osnovu istraživali su znanstvenici Donald Dutton i Arthur Aron u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća. Za svoj su pokus odabrali Capilano Suspension Bridge u Vancouveru. Ovaj 136 metara dug viseći most izaziva strahopoštovanje pri samom pogledu na tanašnu konstrukciju koja se probija kroz gusto zimzeleno raslinje, nadvijena čak 70 metara iznad rijeke Capilano. Njihova je teorija bila da će muškarci koji na takvom mjestu ugledaju lijepu ženu pokazati jače spolno uzbuđenje od onih koji istu djevojku ugledaju u sigurnom okolišu. Privlačna je ispitivačica imala zadatak prići dvadesetorici muškaraca koje zatekne na mostu i zamoliti ih da sudjeluju u psihološkom istraživanju, i to na način da napišu kratku priču o slici žene s pokrivenim očima.  Njezin je pravi zadatak bio nakon što bi ispitanici završili priču ponuditi im lažno ime i broj telefona. Eksperiment je, s istom ispitivačicom, zatim ponovljen na dvadesetorici mladića koji su se odmarali na klupi. Istraživače je zanimalo koliko će se ispitanika javiti djevojci.

U prvom slučaju, javila su se trinaestorica od dvadeset muškaraca, a u drugom njih sedam od dvadeset i tri. Priče koje su napisali ispitanici na mostu i oni na klupi bile su značajno drugačije. Muškarci koji su za vrijeme istraživanja stajali na mostu iznad dubokog ponora napisali su tekstove prepune erotske simbolike. Capilano Suspension Bridge (foto: Wikipedia)Dutton i Aron zaključili su da mora postojati neka vrsta veze između straha i spolne uzbuđenosti, a pripisali su je pogrešnom tumačenju fizioloških reakcija na opasan okoliš. Drugim riječima, dio ispitanika s mosta vjerojatno je prirodne reakcije koje su se javile na prisutnost opasnosti, tj. dubokog ponora ispod naizgled nesigurnog mosta, pripisao prisutnosti djevojke. Ubrzano kucanje srca i disanje, „leptirići u trbuhu", znojenje dlanova i slično ljudske su fiziološke reakcije na stanje anksioznosti koje je prisutno i kod osjećaja straha (npr. trema) i spolne uzbuđenosti.

Spolna uzbuđenost ovisi o našim kognitivnim procesima koji određuju što nas privlači, a što ne, informacijama iz osjetila koje nam govore o prisutnosti uzbudljivih podražaja te genetskim i hormonskim faktorima koji određuju prirodu naše reakcije. Kod čovjeka su ovi biološki faktori u sprezi sa sociološkim i kulturološkim faktorima, no neurofiziologija spolne uzbuđenosti zajednička je svim kralješnjacima. Najvažniju ulogu u postizanju spolnog uzbuđenja igraju kod muškaraca muški spolni hormon: testosteron, a kod žena ženski spolni hormoni: estrogen i progesteron.

Istraživanje koje su proveli Morgan i Pfaff na laboratorijskim miševima pokazalo je da postoji veza između količine hormona estrogena, anksioznosti i strahom izazvanog učenja, tj. učenja iz lošeg iskustva. Autori su zaključili da estrogen pojačava strah i uzbuđenost u opasnim i/ili strašnim situacijama. Ovakav rezultat mogao bi djelomično objasniti zašto su djevojke i žene uobičajeno jače potresene strašnim situacijama ili, osvrnemo li se nakratko na uvod, filmovima strave i užasa. No, istovremeno govori u prilog tome da će žene zbog estrogena biti opreznije i sklonije učenju iz svojih pogrešaka (u jednom proživljenu zastrašujuću situaciju mnogo će se teže ponovno upustiti).

Na kraju, bitno je napomenuti da osjećaj straha organizam dovodi u stanje stresa, a u takvom stanju nikada nije dobro predugo ostati. Pokušate li nakon ovog članka djevojku odvesti u kino na film strave i užasa, bez obzira utvrdite li da je metoda „nježnog strašenja" uspješna ili neuspješna, nemojte pretjerivati jer će posljedica gotovo sigurno biti upravo suprotna reakcija od očekivane.   

 

Izvori:

Dutton, D.G; Aron A. P. (1974). Some Evidence for Heightened Sexual Attraction under Conditions of High Anxiety. Journal of Personality and Social Psychology 30:510-517.

Schober J.M.; Pfaff  D. (2007). The neurophysiology of sexual arousal. Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism. Vol 21 3:445-461.

Morgan M.A.; Pfaff D.W. (2001). Estrogen's effects on activity, anxiety, and fear in two mouse strains. 132: 85-93.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?