| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 02.12.2011 17:12:00

Koraljni greben (foto: NOAA)Naša mora i oceani izrazito su bučan okoliš. Rezultati novih istraživanja pokazuju da onečišćenje bukom može dovesti do različitih tjelesnih oštećenja pa i do smrti mnogih vrsta lignji, kitova, rakova, riba... Kako? Pročitajte u tekstu!

 


U moru zvuk putuje 5 puta brže nego u zraku. Morskim je životinjama upravo sluh glavno osjetilo pri orijentaciji, lovu i socijalnoj komunikaciji. U moru postoje zvukovi porijeklom iz prirodnih izvora (prirodni zvukovi glasanja raznih morskih životinja, zvukovi valova i sl.) i antropogenih (neprirodni zvukovi). Zvukovi antropogenog porijekla, dakle zvukovi naftnih bušotina (fotografija desno), raznih plovila, zvukovi sonara, podmornica itd., su konstantni te izrazito jakog intenziteta pa stvaraju buku. Ta buka je iz godine u godinu sve jača i širi se dalje. Koliko jaki ti zvukovi mogu biti dočarava primjer zvuka proizvedenog pri seizmičkim istraživanjima za pronalazak nafte i plina, koji prodire čak 10 km ispod oceanskog dna.

>>>I kitovi viču kad im smeta buka

>>>Eholokacija – sposobnost koja slijepima omogućuje da progledaju

Tek se zadnjih 20-ak godina, razvojem tehnologije, intenzivno proučava utjecaj antropogenih zvukova na živi svijet. Da onečišćenje mora bukom nije nimalo bezazleno, potvrđuju rezultati raznih istraživanja diljem svijeta. Naime, takvi zvukovi mogu omesti komunikaciju između majki i mladunaca ili drugih članova grupe, onemogućiti pronalazak plijena, partnera ili bijeg od predatora, dezorjentirati životinju te ju navesti na krivi smjer, prouzročiti ozljede organa.Naftna platforma (foto: Wikimedia Commons)

Upravo su masovna nasukavanja kitova navela znanstvenike da te „neobjašnjive"događaje povežu s podvodnom bukom. Danas je neupitno da su mnoga masovna nasukavanja povezana s podvodnom bukom, i to često zvukovima sonara ratnih mornarica. Također, masovna su nasukavanja dramatično učestalija od 1961. godine, od kada je američka ratna mornarica počela upotrebljavati puno jače sonare. Nasukani kitovi bi krvarili u području mozga, organa za sluh, ali i drugih unutarnjih organa.
Također, dokazano je da kitovi izloženi buci imaju povišenu razinu hormona stresa, a stres dovodi i do slabljenja imunološkog sustava. Kitovi oštećenog sluha, ne samo da imaju problema u međusobnoj komunikaciji, već i pri izbjegavanju opasnosti poput sudara s brodovima ili zapetljavanja u ribarske mreže.

>>>U svijetu nekih riba, život u predgrađu nije nužno i život bez stresa

>>>Doživjeti svijet zvukom

U posljednje vrijeme se intenzivno proučava utjecaj buke i na ostale morske životinje, poput glavonožaca, rakova, riba...Mnoga su istraživanja provedena na humboldtovoj (ili divovskoj) lignji. Povod je bilo tisuće mrtvih lignji koje je more izbacilo na obale savezne američke države Oregon 2004. godine, a potom i 2008. Mislilo se da je uzrok tome nagla promjena u morskim strujama, međutim nova istraživanja dovode ove događaje u vezu s podvodnom bukom. Isto se dogodilo i na sjeverozapadnoj obali Španjolske 2001. te 2003. godine. Ni tada se nije naslućivao uzrok događaja. Na Tehničkom sveučilištu u Barceloni provedeno je istraživanje na 87 glavonožaca (lignjama, sipama, hobotnicama). Životinje su izlagane niskofrekventnim zvukovima (50 do 400 Hz) slabog intenziteta. Pokazano je da čak i pri kratkotrajnom izlaganju takvim zvukovima dolazi do oštećenja stanica statocista. Statocisti su, naime, organi koji ovim životinjama služe za održavanje ravnoteže. Nakon duljeg izlaganja ovim zvukovima, nastale bi cijele rupe u tkivu statocista. Voditelj istraživanja Michel André upozorava: "Ako kratkotrajno izlaganje životinja zvukovima relativno slabog intenziteta može prouzročiti ovoliku akustičnu traumu, onda bi utjecaj konstantnih visokointenzivnih antropogenih zvukova mogao biti značajan." Također, objašnjava kako se oštećenjem statocista smanjuju sposobnosti životinje za lov, bijeg od predatora i pronalazak partnera, tj. to utječe na sve životne aktivnosti.

I na ribe podvodna buka izrazito negativno utječe. Dokazano je da zvukovi seizmičkih topova (za pronalaženje nafte) oštećuju sluh riba u krugu od 30 kilometara, često uzrokujući potpuni gubitak sluha. Skupina engleskih znanstvenika otkrila je, radeći na australskom Velikom koraljnom grebenu (naslovna fotografija), da se juvenilne tropske ribice oslanjaju na prirodne zvukove kako bi pronašle koraljne grebene koji će im potom pružiti sigurno utočište. Otkrivši koliko im je zvuk važan, odlučili su provjeriti koliko neprirodni zvukovi mogu imati utjecaja na ponašanje riba. Došli su do nevjerojatne spoznaje da čak i kratkotrajno izlaganje antropogenim zvukovima uzrokuje dezorjentaciju riba te one odlaze prema neprirodnim izvorima zvuka umjesto prema grebenima.Ribe koraljnog grebena (foto: NOAA)

U ranijim istraživanjima, dr. Steve Simpson, stariji istraživač pri Sveučilištu prirodnih znanosti u Bristolu (UK), otkrio je da se par tjedana stare ribe oslanjaju na zvukove koje proizvode druge ribe, rakovi i ježinci, kako bi pronašle koraljne grebene.  Dr. Simpson i njegova ekipa noću su hvatali par tjedana stare ribice, potom su ih stavljali u posude i izlagali prirodnim zvukovima grebena ili mješavini raznih (neprirodnih) zvukova. Iduće noći bi ribice stavili u posebno dizajnirane posude s dva kraja. Iz jednog kraja bi puštali prirodne zvukove, a iz drugog umjetne. Ribice koje su izlagane neprirodnim zvukovima noć prije, plivale bi u smjeru izvora tog zvuka. Time su dokazali i da su ribe sposobne naučiti novi zvuk te ga pamtiti još satima poslije, a to je ujedno i opovrgnulo mit da memorija riba traje 3 sekunde

>>>Tropske ribice agresivnije pri većim temperaturama

>>>Na Velikom koraljnom grebenu otkrivene četiri nove vrste

Ovo istraživanje je još jedno u nizu koje dokazuje koliko onečišćenje bukom ima jak negativan utjecaj i na ribe. Naime, ukoliko se orjentiraju prema izvorima antropogenih zvukova, ribe bi se lako mogle naći u okolini s nedostatnim zalihama hrane, bez skrovišta za bijeg od predatora i sl., a sve to naravno uzrokuje i smanjenje ukupnog ribljeg fonda. Kod mnogih su vrsta riba uočene i promjene u ponašanju: zadržavanje u većim dubinama, smanjena ili pak povećana aktivnost, promjena staništa, grupiranje u veća jata.

Na rakovima izloženima antropogenim zvukovima također su uočene promjene: oštećeni unutarnji organi, deformirani spolni organi, unutarnja krvarenja, zaostao embrionalni razvoj, male ličinke te povišena razina hormona stresa.

Zato, dragi čitatelji, iako možda ne možete utjecati na proizvodnju zvukova sonara i sl., ukoliko razmišljate o najmu broda za iduće ljetne mjesece, nadam se da ćete se sjetiti ovog članka i znati odlučiti - gliser ili jedrilica.

 

Izvori: Sciencedaily.com, Discovery.com, Terranature.org, Sciencedaily.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?