| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 20.12.2011 02:12:00

Corallium rubrum (foto: NOAA)Maštate o kupovini nakita od pravih crvenih koralja? Nadamo se da će Vas od tog užitka odvratiti podatak da su istraživači sa Sveučilišta u Barceloni otkrili kako su krivolovci uzrokovali gubitak od gotovo 60 posto biomase poznatog crvenog koralja s područja morskog rezervata koji se nalazi u skupini otoka Medes u Španjolskoj. Kako je na drugim područjima, uključujući i Jadran, zasad možemo samo nagađati.


Crveni koralj, Corallium rubrum, spada u skupinu žarnjaka. Živi u Mediteranu otkad je svijeta i vijeka, a duž katalonske obale legalno i ilegalno izlovljava se jednako toliko. Prema novoj studiji, ilegalni izlov predstavlja najveću prijetnju kolonijama ovih morskih beskralješnjaka jer se za koralje opasna praksa izrade prekrasnog crvenog nakita*, koja potječe još iz doba starogrčkih i rimskih vremena, nastavlja i danas**. Prema riječima Cristine Linares, glavne autorice studije, koralji su „iznimno osjetljivi organizmi jer rastu stopom od svega 0.3 do 0.5 mm bazalnog promjera godišnje".

Znanstvenici su provodili istraživanja od 1992. do 2005. godine, pri čemu su mjerili bazalni promjer i gustoću populacija crvenih koralja unutar i izvan morskog rezervata. Svoja su otkrića, objavljena u  časopisu Conservation Biology, usporedili sa strogo zaštićenim morskim područjima u Francuskoj, gdje su ribarenje i ronjenje najstrože zabranjeni. Otkrili su da su se kolonije katalonskog crvenog koralja površinom smanjile, a i brojnost im je manja od francuskih zaštićenih kolonija. Očekivano, crveni koralji uspješnije se razvijaju unutar morskog rezervata, nego izvan njega.

>>>Za koralje još uvijek nije kasno

>>>Na Velikom koraljnom grebenu otkrivene četiri nove vrste


Uspjesi „krivolovnog sektora"

Linares tvrdi kako krivolov ima nepovratan utjecaj na populacije crvenog koralja, što je razlog tome da „novi propisi o boljoj zaštiti ove vrste od ribara i ronioca moraju stupiti na snagu". Corallium rubrum (foto: EOL)Izlovom, naime, nesavjesni ronioci opustošuju cijela staništa ne ostavljajući populaciji mogućnost da se obnovi.

Lakšem izlovu ovih konkretnih kolonija ide u prilog i činjenica da se koralji duž katalonske obale mogu pronaći na mnogo manjim dubinama nego u ostatku Mediterana. Taj je podatak donio brojne financijske dobrobiti turističkom, no nažalost i „krivolovnom" sektoru.

Osim ilegalnog izlova, na brojnost populacija crvenoga koralja utječu i koćarenje, ribolov mrežama, sidrenje brodova, onečišćenje, a u posljednje vrijeme i globalno zagrijavanje.

>>>Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne

>>>Otkriveno jedno od najstarijih bića na Zemlji


Stanje u Hrvatskoj

U Jadranu rasprostranjenost crvenog koralja seže od 5 do 200 metara dubine. Nalazišta crvenog koralja prostiru se na istočnoj obali Jadrana, između Kvarnera i Otrantskih vrata, na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta male. Najveća je učestalost zabilježena u srednjem i južnom dijelu Jadrana. Za vađenje se koriste naselja u moru oko Šibenika, kao i pred Hvarom, Paklenim otocima, Visom, Korčulom, Lastovom i Mljetom. Najljepši primjerci crvenog koralja vađeni su oko Blitvenice.

 

Crveni koralj je kod nas službeno zaštićena zavičajna vrsta za koju se trenutačno izrađuje Akcijski plan za zaštitu koji bi preko specifičnih ciljeva trebao pružiti osnovu za što učinkovitiju zaštitu ove dragocjene vrste.

U prošlosti se crveni koralj vadio s pomoću inženja, tj. drvene ili metalne naprave u obliku križa kojoj su na rubovima pričvršćene mreže. U sredini, na križanju, objesio bi se kamen težak od 30 do 50 kilograma te bi se inženj vukao brodom po dnu ili uz litice. Na taj bi se način, osim ciljane vrste, tj. crvenoga koralja, otkidalo i brojne druge organizme. Danas je izlov crvenoga koralja selektivniji jer se vadi opremom za autonomno ronjenje i to smiju činiti samo koraljari koji za tu djelatnost imaju koncesiju izdanu od Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Svakom je koraljaru dopušteno izvaditi 200 kilograma crvenoga koralja tijekom lovne sezone, a koliko se naši koraljari toga pridržavaju pročitajte ovdje.

 

Za više informacija, pročitajte rad hrvatskih znanstvenika Petra Kružića i Emina Teskeredžića  „Mogućnosti vađenja i uzgoja crvenog koralja (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758) u Hrvatskoj"

 

* Obrađeni crveni koralj ima iznimno visoku komercijalnu vrijednost (često se uspoređuje s vrijednošću zlata) i upotrebljava se za izradu nakita poput narukvica, ogrlica, prstenja, privjesaka, broševa i sl.

** Upotreba crvenog koralja potječe još od gornjeg paleolitika, tj. oko 20.000 godina prije Krista.

 

Izvori:

http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER= ... mp;SESSION=&RCN=34079

http://www.undp.hr/show.jsp?page=120371

Kružić, P., Teskeredžić, E. (2002) Mogućnosti vađenja i uzgoja crvenog koralja (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758) u Hrvatskoj, Ribarstvo: 60 (4): 149-164

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?