Maštate o kupovini nakita od pravih crvenih koralja? Nadamo se da će Vas od tog užitka odvratiti podatak da su istraživači sa Sveučilišta u Barceloni otkrili kako su krivolovci uzrokovali gubitak od gotovo 60 posto biomase poznatog crvenog koralja s područja morskog rezervata koji se nalazi u skupini otoka Medes u Španjolskoj. Kako je na drugim područjima, uključujući i Jadran, zasad možemo samo nagađati.
Crveni koralj, Corallium rubrum, spada u skupinu žarnjaka. Živi u Mediteranu otkad je svijeta i vijeka, a duž katalonske obale legalno i ilegalno izlovljava se jednako toliko. Prema novoj studiji, ilegalni izlov predstavlja najveću prijetnju kolonijama ovih morskih beskralješnjaka jer se za koralje opasna praksa izrade prekrasnog crvenog nakita*, koja potječe još iz doba starogrčkih i rimskih vremena, nastavlja i danas**. Prema riječima Cristine Linares, glavne autorice studije, koralji su „iznimno osjetljivi organizmi jer rastu stopom od svega 0.3 do 0.5 mm bazalnog promjera godišnje".
Znanstvenici su provodili istraživanja od 1992. do 2005. godine, pri čemu su mjerili bazalni promjer i gustoću populacija crvenih koralja unutar i izvan morskog rezervata. Svoja su otkrića, objavljena u časopisu Conservation Biology, usporedili sa strogo zaštićenim morskim područjima u Francuskoj, gdje su ribarenje i ronjenje najstrože zabranjeni. Otkrili su da su se kolonije katalonskog crvenog koralja površinom smanjile, a i brojnost im je manja od francuskih zaštićenih kolonija. Očekivano, crveni koralji uspješnije se razvijaju unutar morskog rezervata, nego izvan njega.
>>>Za koralje još uvijek nije kasno
>>>Na Velikom koraljnom grebenu otkrivene četiri nove vrste
Uspjesi „krivolovnog sektora"
Linares tvrdi kako krivolov ima nepovratan utjecaj na populacije crvenog koralja, što je razlog tome da „novi propisi o boljoj zaštiti ove vrste od ribara i ronioca moraju stupiti na snagu". 
Izlovom, naime, nesavjesni ronioci opustošuju cijela staništa ne ostavljajući populaciji mogućnost da se obnovi.
Lakšem izlovu ovih konkretnih kolonija ide u prilog i činjenica da se koralji duž katalonske obale mogu pronaći na mnogo manjim dubinama nego u ostatku Mediterana. Taj je podatak donio brojne financijske dobrobiti turističkom, no nažalost i „krivolovnom" sektoru.
Osim ilegalnog izlova, na brojnost populacija crvenoga koralja utječu i koćarenje, ribolov mrežama, sidrenje brodova, onečišćenje, a u posljednje vrijeme i globalno zagrijavanje.
>>>Vrste izumiru stopom 1000 puta većom od prirodne
>>>Otkriveno jedno od najstarijih bića na Zemlji
Stanje u Hrvatskoj
U Jadranu rasprostranjenost crvenog koralja seže od 5 do 200 metara dubine. Nalazišta crvenog koralja prostiru se na istočnoj obali Jadrana, između Kvarnera i Otrantskih vrata, na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta male. Najveća je učestalost zabilježena u srednjem i južnom dijelu Jadrana. Za vađenje se koriste naselja u moru oko Šibenika, kao i pred Hvarom, Paklenim otocima, Visom, Korčulom, Lastovom i Mljetom. Najljepši primjerci crvenog koralja vađeni su oko Blitvenice.
Crveni koralj je kod nas službeno zaštićena zavičajna vrsta za koju se trenutačno izrađuje Akcijski plan za zaštitu koji bi preko specifičnih ciljeva trebao pružiti osnovu za što učinkovitiju zaštitu ove dragocjene vrste.
U prošlosti se crveni koralj vadio s pomoću inženja, tj. drvene ili metalne naprave u obliku križa kojoj su na rubovima pričvršćene mreže. U sredini, na križanju, objesio bi se kamen težak od 30 do 50 kilograma te bi se inženj vukao brodom po dnu ili uz litice. Na taj bi se način, osim ciljane vrste, tj. crvenoga koralja, otkidalo i brojne druge organizme. Danas je izlov crvenoga koralja selektivniji jer se vadi opremom za autonomno ronjenje i to smiju činiti samo koraljari koji za tu djelatnost imaju koncesiju izdanu od Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Svakom je koraljaru dopušteno izvaditi 200 kilograma crvenoga koralja tijekom lovne sezone, a koliko se naši koraljari toga pridržavaju pročitajte ovdje.
Za više informacija, pročitajte rad hrvatskih znanstvenika Petra Kružića i Emina Teskeredžića „Mogućnosti vađenja i uzgoja crvenog koralja (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758) u Hrvatskoj"
* Obrađeni crveni koralj ima iznimno visoku komercijalnu vrijednost (često se uspoređuje s vrijednošću zlata) i upotrebljava se za izradu nakita poput narukvica, ogrlica, prstenja, privjesaka, broševa i sl.
** Upotreba crvenog koralja potječe još od gornjeg paleolitika, tj. oko 20.000 godina prije Krista.
http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER= ... mp;SESSION=&RCN=34079
http://www.undp.hr/show.jsp?page=120371
Kružić, P., Teskeredžić, E. (2002) Mogućnosti vađenja i uzgoja crvenog koralja (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758) u Hrvatskoj, Ribarstvo: 60 (4): 149-164
| 
