| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 24.12.2011 14:12:06

Inga edulis (foto: Wikimedia Commons)Postoji DRVO SLADOLEDA!! Raste u  Središnjoj i Južnoj Americi, a naziv je dobilo po mahunama velikim i do 1 metar koje sadrže slatku, sočnu bijelu pulpu teksture vate i okusa poput sladoleda od vanilije. Loša vijest je da je jedno od malobrojnih mjesta gdje rastu, Atlantska prašuma, na rubu izumiranja. Kako vi možete pomoći, pročitajte u nastavku.


Atlantska prašuma, smještena na atlantskoj obali Brazila intenzivno je krčena još od kolonijalnih vremena, prvenstveno radi uzgajanja šećerne trske i kave, a kasnije još i zbog  razvoja gradova i ilegalne sječe. Prije 500 godina prekrivala je 330 milijuna jutara zemlje, a danas je preostalo 12% šume,  i to uglavnom u fragmentima. U njoj živi preko 2000 vrsta kralježnjaka, od kojih su mnoge vrste endemične i ne žive nigdje drugdje na svijetu - tu spadaju i simpatični troprsti ljenivci vrste Bradypus torquatus i karizmatični lavlji tamarini, jedni od najmanjih primata na svijetu. Zajedno sa 20.000 biljnih vrsta, tu  raste i drvo sladolednih mahuna, Inga edulis . Osim što su joj plodovi ukusni slatkiši, ovo veliko drvo stvara i mnogo lišća koje sprečava eroziju tla.Inga edulis (foto: EOL)

Ako vas ljenivci i drvo sladoleda nisu potakli na spašavanje Atlantske prašume, sjetite se da tropske šume doslovce „jedu" ugljikov dioksid za ručak, čime stabiliziraju globalnu klimu, a i oslobađaju kisik -  bez  kojega, naravno, ne možemo živjeti.

Ne trebate letjeti do Brazila, niti se primiti motike. Organizacija Nature Conservancy, u sklopu kampanje „Plant a Billion Trees" (Zasadimo milijardu stabala)  radi na tome da  vrati Atlatskoj prašumi staru slavu - planiraju obnoviti 2.5 milijuna jutara  zemlje i posaditi 1 bilijun stabala do 2015. godine. Sade se 4 izvorne vrste stabala, među kojima je i drvo sladolednih mahuna.

Za svaki poklonjeni dolar, ova organizacija će posaditi jedno drvo - zato ispraznite kasice prasice i odsurfajte na  http://www.plantabillion.org/. Možete pomoći u sadnji jednog drveta, donirati svaki mjesec ili čak pokloniti nekome drveće. Ima li ljepšeg božićnog poklona za prirodoljupce?

 

Izvori:

http://earthfriendlygoodies.com/247/s ... elp-plant-a-billion-trees

http://www.plantabillion.org/

http://www.biodiversityhotspots.org/x ... forest/Pages/default.aspx

http://www.nature.org/ourinitiatives/ ... otect/atlantic-forest.xml

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?