| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.01.2012 11:01:00

Vampir (foto: Wikimedia Commons)Da, dobro ste pročitali: vampira u plinovitom stanju! Možda mislite da je ova tema suluda i da jedino Amerikancima može pasti na pamet nešto takvo istraživati, ali nedavno sam doista naišla na članak koji ima sve elemente ozbiljnog znanstvenog rada, jedino što su tematika istraživanja i literaturni izvori neobični. Mogu li se, dakle, teme znanstvene fantastike istraživati korištenjem ozbiljnog znanstvenog pristupa koji uključuje i provedbu određenih eksperimenata?


Naime, u radu The Chemical and Physical Properties of Vampires in the Gaseous State američkih autora S. Sandforda, J. Dworkina i M. Bernsteina razmatraju se brojna pitanja povezana s prirodom vampira u plinovitom stanju i procjenjuju njihova fizikalno-kemijska svojstva. Autori su se pobrinuli za to da svaka tvrdnja bude potkrijepljena literaturnim izvorom tipa Dracula, Abraham Stoker, 1897. ili The Vampire Book: The Encyclopedia of the Undead, J. Gordon Melton, Visible Ink Press, 1994.

Bilo kako bilo, mišljenja sam da se radi o jednom zanimljivom članku s relativno dobro razrađenim analitičko-kemijskim pristupom. Članak ima i određenu dozu humora. Tako se, primjerice, navodi da su zamolili određenu agenciju za zdravstvenu sigurnost da utvrdi opasnost od udisanja vampira. Ta se agencija toliko predano posvetila rješavanju problema da im više uopće nije odgovarala na pozive.

Prema navedenim autorima, jedno od zanimljivijih svojstava vampira je pretvaranje iz čvrstog stanja u paru i kretanje u ovom agregatnom stanju (Stoker 1897; Dean, Balderston et al. 1931; de Sangre 1952; Wallace et al. 1967).Ernst Stöhr, 1899. -  Vampir (foto: Wikimedia Commons) Autori u ovom članku označavaju to stanje na pravi znanstveni način - vampir(g) te iznose nekoliko nedoumica koje se javljaju po tom pitanju. Zbog ćudljive naravi, pretpostavljaju da se vampir(g) ne ponaša kao idealni plin. Budući da u literaturi ne postoji van der Waalsova, Virialova ili Berthelotova konstanta za vampir(g), autori su prisiljeni situaciju aproksimirati na ono što znaju. Koristeći podatak iz jednog priručnika o vampirima (Williams et al. 2003), izračunali su da vampir(g) zauzima volumen od 226,6 L. Iz jednadžbe pV=nRT tada se lako dobije da jedan oblak vampira(g) sadrži 9.675 mola tvari (tko ne vjeruje, neka izračuna).

Kako dosada nisu imali priliku da izmjere masu vampira, autori su pretpostavili da ona iznosi 72,6 kg. Ako podijelimo masu s brojem molova, dobivamo prosječnu molekularnu težinu materijala u vampiru: 7,501 Da. Inače, protein od 70 aminokiselina koji ima molekularnu težinu od 7,501 Da naziva se Human Protein Q8WW94 (red cell acid phosphatase 1). Zanimljivo je kako ispada da krvni protein ima veze s vampirizmom. Budući da ovaj protein nije jedini sastojak vampira(g), autori su krenuli u razvoj metode na uređaju za plinsku kromatografiju kako bi se otkrilo koje su ostale komponente vampira(g).

U članku se još razmatraju apsorpcijski/emisijski spektri vampira(g) kao i mnoga druga pitanja vezana uz njih. One koje to zanima upućujem na čitanje originalnog članka jer on predstavlja dokaz činjenice da je ljudska mašta neograničena i da se upotrebom mašte i određenih aproksimacija može "istraživati" čak i znanstvena fantastika. Ipak budite bez brige: ovakva istraživanja neće ugroziti pravu znanost, barem ne u očima onih koji posjeduju zdravu logiku.


Izvor:
S. Sandford, J. Dworkin, M. Bernstein The Chemical and Physical Properties of Vampires in the Gaseous State,  Annals of Improbable Research, March-April 2007

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?