| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 20.01.2012 22:01:00

Lijekovi (foto: Dreamstime)Nesanica od velikih doza C vitamina. Plavi vid od Viagre. Napadaj astme potaknut Aspirinom. Sve su to većini ljudi nepoznate nuspojave poznatih lijekova i vitamina. Što su zapravo nuspojave, kako nastaju i kako se najkvalitetnije izbjegavaju, doznajte u nastavku.


Nuspojave su štetna i neželjena djelovanja lijekova i svaki lijek i dodatak prehrani može izazvati nuspojave. Njihova težina može vrlo varirati - od gotovo neprimjetnih pojava poput suhoće oka ili ispadanja kose, koji se ne primijete dok ne postanu znatni, do osipa, mučnine, pa i težih i ozbiljnijih nuspojava.

Nuspojave se dijele na dva tipa - A i B. Nuspojave tipa A (od engleske riječi augmented - povećan) su izravno vezane s učinkom lijeka. Primjer je pad krvnog tlaka na prenisku razinu nakon uzimanja lijekova za sniženje tlaka. Većina nuspojava vezanih s učinkom lijeka nestane pri smanjenju doze lijeka i većinom su predvidive. Njihov uzrok nije krivo prepisana doza, nego baš naprotiv - problem je u našem organizmu. Na primjer, većina lijekova se izlučuje putem bubrega - ako bubrezi rade presporo (zbog bolesti, starosti ili kod novorođenčadi), lijek će se presporo izlučivati. Nove doze se uzimaju, a stara se doza još nije dovoljno izlučila iz organizma. S vremenom dolazi do nakupljanja lijeka u organizmu i naposljetku do toksičnih učinaka lijeka.

Najzanimljiviji uzrok nuspojava tipa A, koji će se u budućnosti sve više proučavati s ciljem stvaranja individualnih doziranja, su naši geni. Oni su nacrt za svaki protein u našem organizmu, pa tako i za enzime u jetri. Svaki lijek mora proći kroz jetru i tada ga prerađuju njeni enzimi. Neki lijekovi tek postanu aktivni nakon što se prerade u jetri, a neki su već obavili svoj zadatak u organizmu i prerađuju se u neaktivni oblik i izbacuju iz organizma. Ako naši enzimi rade „prekovremeno" i prebrzo razgrade lijekove koji se onda izluče, lijekovi neće djelovati. A ako su spori, dolazi do nakupljanja lijeka i toksičnosti.

No, nisu bubrezi i jetra krivi za sve. Nešto krivice pada i na receptore na i u stanicama. Iako kažemo da lijek djeluje na srce, mišiće ili neki od organa, bit njegovog djelovanja je u stanici gdje se veže na određeni receptor. Svaki lijek djeluje na svoj receptor koji je najčešće enzim. Enzim tada pokreće lančanu reakciju u stanici koja dovodi do željenog učinka. Lijekovi (foto: Dreamstime)U ljudi u kojih zbog njihovog genetskog ustroja ima više receptora u stanici, odgovor na lijek je pojačan, a nekada toliko da nastanu nuspojave tipa A. Na ljude koji imaju manje receptora lijek slabije djeluje. Zasad ne postoje testovi koji bi mogli utvrditi koliko receptora vi imate. A za jedan dio lijekova ni znanstvenici nisu sigurni kako točno djeluju na molekularnoj razini i koji je njihov receptor. 

Nuspojave tipa B su neočekivane nuspojave potpuno nevezane s djelovanjem lijeka (B dolazi od riječi bizarno). Često su teške, ali na sreću i rijetke. Najpoznatije nuspojave tipa B su alergijske reakcije. Osim alergijskih reakcija, to je i žutica kod nekih žena koje koriste oralne kontraceptive, povišen očni tlak povezan s uzimanjem kortikosteroida, hemoliza zbog primjene nitrofurantoina (koristi se za liječenje upala mjehura). Mnoge nuspojave tipa B još nisu objašnjene, ali sve više se čini da naš genetski ustroj igra veliku ulogu u njihovom nastanku.

Zasad nemamo načina da predvidimo tko će razviti nuspojave na neki lijek, a tko ne. Jer, kao što sam već spomenula, puno toga ovisi o tome kako smo prošli na genetičkoj lutriji. Ipak, postoji način da bar neke nuspojave izbjegnemo. Prvi korak je da liječnik koji vas liječi zna svu vašu medicinsku povijest kako bi vam propisao odgovarajuću terapiju - jeste li imali kakve alergije do sada, bolujete li od astme, dijabetesa ili koje druge kronične bolesti. I uzimate li bilo kakve lijekove ili dodatke prehrani. Vaš obiteljski liječnik će znati od kojih kroničnih bolesti bolujete, ali vaš stomatolog neće. Ili liječnik u hitnoj pomoći ili specijalist u bolnici kojemu prvi puta dolazite.  Drugi korak je pročitati upute koje dolaze s lijekom. Neki lijekovi se ne smiju uzimati s mlijekom i mliječnim proizvodima, neki se uzimaju na prazan želudac, a neki obavezno uz hranu. Nakon uzimanja nekih lijekova (npr. antibiotika doksiciklina) ne smijete leći još jedan sat, nego sjediti ili hodati. Ako odmah legnete, lijek ostaje u jednjaku i može ga iritirati. Sva takva upozorenja i upute mogu se naći u uputama o lijeku.

Ovo je samo kratki pregled glavnih (i dosad poznatih) uzroka nastanka nuspojava. I iako ih svaki lijek ima i nemoguće je predvidjeti tko će imati nuspojave, ne treba se brinuti, jer su u malom broju slučajeva opasne po život. I u velikoj većini nuspojave nestanu kada se prestane koristiti lijek. No brinete li se ipak ili vas jednostavno zanimaju nuspojave, sjetite se što kažu na reklamama za lijekove - upitajte svog liječnika ili ljekarnika!


Izvori:
Walker R., Edwards C. (2004): Klinička farmacija i terapija, Školska knjiga, Zagreb
Rang H.P., Dale M.M., Ritter J.M., Moore P.K. (2006): Farmakologija, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?