| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 10.02.2012 00:02:00

Dupini u zatočeništvu (foto: Dreamstime)Da su dupini izrazito inteligentni, zna se već godinama. Stara je vijest i da su sposobni svašta naučiti. No najnovija vijest je iznenadila čak i znanstvenike! Dupini, naime, ponavljaju noću ono što čuju tijekom dana! Što to točno i na koji način reproduciraju, pročitajte u nastavku.


Dupini iz dupinarija u Parizu pokazuju do sada nezabilježeno ponašanje. Ono je sasvim slučajno zapaženo dok su istraživači Martine Hausberger i njeni suradnici sa sveučilišta University of Rennes 1 u Francuskoj slušali kakve zvukove dupini proizvode noću jer se o njima jako malo zna. Zabilježeno je 25 novih zvukova koje istraživači nikad prije nisu čuli. Kako bi zaključili koji su to zvukovi, slušali su one kojima su dupini inače okruženi tijekom dana jer je poznato da su dupini jako dobri u oponašanju onoga što čuju. Svakog dana dupini slušaju galebove poklike, pjesmu grbavog kita i piskutave zvukove drugih dupina. Neki od zvukova koje su znanstvenici zabilježili zvučali su poput pjesme grbavog kita pa su istraživači to htjeli i provjeriti.

>>>Doživjeti svijet zvukom

Dupini u zatočeništvu (foto: Dreamstime)Nakon računalne analize podvodne snimke zvuka dupina i pjesme grbavog kita koja im se pušta tijekom dana, otkrili su da su ova dva zvuka vrlo slična. Kako su dupini cijeli svoj život u zatočeništvu, taj zvuk nisu mogli čuti od pravih kitova u divljini. Kako bi isključili subjektivnost u ovako velikom otkriću, prije nego izađu s otkrićem u javnost, zamolili su 20 dobrovoljaca da procjene je li zvuk snimljen po noći pjesma grbavog kita. Nakon što su dobrovoljcima pustili originalnu snimku pjesme grbavog kita i dupina u prirodnom okolišu pitali su ih kome je sličnija snimka koju su im pustili, dupinu ili kitu. Njih 76% je zaključilo da je zvuk snimljen po noći sličniji pjesmi grbavog kita.

>>>Kako i koliko spavaju dupini?

Od ranije je poznato da dupini oponašaju različite zvukove, pa tako i pjesme grbavih kitova, ali odmah nakon što ih čuju. Ovi su dupini to činili satima nakon što su čuli zvuk. Zbog toga je ovo istraživanje posebno jer nam kod dupina omogućuje dublji pogled u procese pamćenja i pohranjivanje informacija. Ono što istraživači još moraju otkriti je ponavljaju li dupini ove zvukove dok spavaju i sanjaju ili ne. Jer ako se potvrdi da to rade dok spavaju, točnije dok sanjanju, onda bi potvrdili činjenicu da dupini u snovima, baš poput ljudi, utiskuju u pamćenje informacije prikupljene proteklog dana. Kako bi to utvrdili, znanstvenici će morati napraviti encefalogram mozga dupina tijekom noći.

Od 2000. godine nova saznanja o dupinima i kompleksnosti njihovih sposobnosti svakog dana su sve brojnija. Kada su znanstvenici otkrili da su dupini svjesni sebe dok se gledaju u ogledalu, krenuo je niz različitih otkrića - detalji o načinu spavanja, metodama lova, odgoja mladunaca pa sve do kompleksnih društvenih odnosa među vlastitom i drugim vrstama. Tursiops australis (foto: PLOS)Nedavno je opet postalo aktualno otkriće iz 2004. i 2006. godine kada su različiti autori zabilježili istu pojavu oko havajskog otočja. Naime, tada su zabilježene prve fotografije igre grbavog kita i dobrog dupina, o čemu smo nedavno izvijestili na portalu. Dupin i kit za takvu igru moraju međusobno surađivati jer je kitu vrlo teško u moru u takvim okolnostima uspjeti zadržati dupina neko vrijeme na glavi. Nitko tome nije pridavao posebnu pažnju jer su smatrani izdvojenim slučajevima. No oba slučaja su zabilježena u istom području gdje kitovi i dupini žive u suživotu oduvijek. Poznato je da su dupini vrlo društvene životinje i da brinu za članove iz svojih skupina, no ovako prisno ''druženje'' s drugom vrstom nije još nikada zabilježeno. Ovo je samo jedan od primjera kompleksnosti njihovih odnosa i načina komunikacije koje mi ljudi tek trebamo pokušati shvatiti. U godinama koje dolaze takvih će otkrića vjerojatno biti sve više. Razvojem znanosti i tehnologije proširit će se područja istraživanja pa velika otkrića poput otkrivene nove vrste dupina (Tursiops australis, fotografija lijevo), endemske vrste koja je godinama živjela u obalnim područjima Australije neće biti ništa neuobičajeno.      

 

Pročitajte i:

>>>Eholokacija – sposobnost koja slijepima omogućuje da progledaju

 

Izvori:

Marten K., Psarakos S. (1995.) Evidence of self-awareness in the bottlenose dolphin. Self-Awareness in Animals and Humans: Developmental Perspectives.

Charlton-Robb K., Gershwin L., Thompson R., Austin J., Owen K. i suradnici (2011.) A New Dolphin Species, the Burrunan Dolphin Tursiops australis sp. nov., Endemic to Southern Australian Coastal Waters. PLoS ONE 6.

http://news.sciencemag.org/sciencenow ... speak-whale-in-their.html

http://animalwise.org/2011/12/14/an-u ... -dolphin-story-literally/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?