| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 19.02.2012 02:02:00

Čokolada (foto: Dreamstime)Čokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada želite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je više istraživanja o povoljnim učincima čokolade na zdravlje, te joj se čak daje laskava titula "superhrane". Čokoladi se zbog bogatstva određenim tvarima pripisuju povoljni učinci na kardiovaskularni i živčani sustav, a zbog brojnih antioksidansa i na čitavi organizam. No, može li nešto toliko dobro za naše nepce ujedno biti i dobro za naše zdravlje?


Antioksidativna svojstva

Prije nego detaljnije obrazložimo sve njezine „magične moći" (i prije nego posegnete za čokoladom), valja naglasiti da su svi ovi učinci zapravo ovisni o udjelu ploda kakaovca (biljka Theobroma cacao) u čokoladi, dok ostali značajno zastupljeni sastojci - šećeri i masti imaju izrazito nepoželjne učinke na zdravlje. Plod kakaovca je jedan od antioksidansima najbogatijih plodova u prirodi. Otprilike dvije čajne žličice neprocesuiranog kakaa ima jači antioksidativan kapacitet nego četiri šalice zelenog čaja ili jedna šalica borovnica. Najzastupljeniji antioksidansi u plodu kakaovca su flavonoidi iz grupe polifenola. Antioksidansi umanjuju štetno djelovanje slobodnih radikala (produkata oksidacije). Slobodni radikali nastaju tijekom metaboličkih procesa i djelovanjem vanjskih utjecaja na organizam (npr. sunčanje, zračenje, pušenje, lijekovi, stres). Nestabilni su i brzo se spajaju s ostalim molekulama, čime ih oštećuju, što je podloga starenja i mnogobrojnih kroničnih bolesti.

>>>U kojoj vrsti čokolade ima najviše antioksidansa?

Kardiovaskularni sustav

Osim što zbog antioksidativnih svojstava umanjuje oksidaciju LDL kolesterola, a time stvaranje aterosklerotskih plakova u krvnim žilama, istraživanja su pokazala da konzumiranje ploda kakaovca može povisiti dobri HDL kolesterol i smanjiti krvni tlak. Istraživanja pokazuju da konzumiranje malih količina tamne čokolade smanjuje rizik od srčanog udara te smanjuje smrtnost u osoba koje su preživjele srčani udar. Također ima preventivni učinak na razvoj srčanog zatajenja.

>>> Zašto i u kojim količinama je čokolada zdrava?

Živčani sustav

Učinak čokolade na živčani sustav je veoma blag. Iako čokolada sadrži kofein, količine su premale za značajniji efekt. Nešto je bogatija teobrominom, koji ima učinke slične kofeinu (stimulans, podiže budnost i koncentraciju, ubrzava rad srca i suprimira kašalj). Neke životinje (konji, psi, mačke, glodavci) ne mogu razgraditi teobromin, pa zato za njih čokolada u većim količinama može biti toksična jer može uzrokovati epileptičke napade, poremećaj srčanog ritma, srčani udar i smrt. Konzumiranjem čokolade u mozgu se otpuštaju endorfini koji imaju analgetski i opuštajući učinak te pridonose osjećaju sreće i zadovoljstva. Otpuštanje serotonina, koji pridonosi boljem raspoloženju i podizanje energije, vjerojatnije je posljedica unosa ugljikohidrata prilikom konzumiranja čokolade. Čokoladi se često pripisuju i afrodizijačka svojstva. To je osobito bilo popularno nakon otkrića da čokolada sadrži neurotransmiter feniletilamin, koji se proizvodi u mozgu kada smo sretni i/ili zaljubljeni. No, danas se zna da organizam razgradi feniletilamin iz čokolade prije nego bi uspio stići do mozga.

>>>Afrodizijaci ili kako začiniti seksualni život

>>>Miševi zbog čokolade spremni podnijeti i bol

Zdravija tamna čokolada

Budući da se je izvorni okus ploda kakaovca vrlo gorak, u stvaranju čokolade koju većina ljudi voli (mliječna čokolada) dodaju mu se velike količine šećera i masti pa je konzumiranje neumjerenih količina takve čokolade iznimno štetno za zdravlje - doprinosi riziku za razvoj karijesa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa. Sa zdravstvenog stajališta, čokolada ima povoljne učinke na zdravlje samo ako se konzumira ona što tamnija, s visokim udjelom kakaa (iznad 75%) u malim količinama, svega par kockica dnevno.

>>>Nakon vježbanja najbolje je čokoladno mlijeko!

 

Izvor: Kristina Lončarić / Medikus.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?