| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 21.02.2012 02:02:00

Polje raži (foto: Dreamstime)Hvalite se svima svojim vrtlarskim umijećem ili činjenicom da ste uzgojili natprosječno velike primjerke povrća? Čini se da vam susjedi mogu prestati zavidjeti jer je otkriveno da, barem kad je riječ o veličini sjemenki, u proizvodnji hrane nije toliko bitno umijeće, koliko jedan gen u biljci. Znanstvenici sa sveučilišta u Warwicku i Oxfordu otkrili su koji.


Gen nazvan Meg1, pronađen je u kukuruzu (Zea mays) i regulira prijenos hranjivih tvari iz tijela biljke u njezine sjemenke. Tako više hranjivih tvari za biljku dovodi do većeg sjemena. Osim toga, biljne stanice, kao i stanice drugih organizama, sadrže majčinu i očevu kopiju gena i obje su obično aktivne u stanici. No, kod gena Meg1 aktivna je samo majčina kopija, što se naziva genetski imprinting ili genetski upis (i u biologiji nije tako česta pojava). Druga zanimljivost je sličnost tog gena s genima ljudi i drugih sisavaca. I kod sisavaca se, naime, događa genetski imprinting gena sa sličnom ulogom - ulogom regulacije razvoja posteljice i putem nje prijenosa hranjivih tvari iz majčina tijela u plod. Kod ljudi dolazi do regulacije razvoja posteljice, a kod kukuruza do regulacije razvijanja specijaliziranih provodnih stanica koje su poput posteljice za dijelove sjemena koji okružuju biljni embrij, a putem tih stanica se regulira prijenos hranjivih tvari u sjemenku.

Otkriće ovog gena moglo bi u budućnosti biti važno za povećanje prinosa u proizvodnji hrane, pogotovo u proizvodnji žitarica. Riža, pšenica i kukuruz su osnova prehrane gotovo cijelog čovječanstva, a pošto ljudska populacija raste (pretpostavlja se da će nas do 2050. godine biti 9.1 milijardi), opskrba hranom bit će velik izazov. Ako se uspije povećati prosječna veličina žitarica, i ukupni prinos bit će veći. Pošto je sada poznat gen koji utječe na veličinu sjemenki, na njega se može pokušati utjecati klasičnim metodama uzgoja, ali i drugim metodama kako bi se dobilo što veće sjeme. Osim toga, znanstvenici smatraju da ovo otkriće nije samo bitno za pokušaje povećanja sjemenki u budućnosti, nego je i prvi korak u otkrivanju drugih gena koji neće samo utjecati na veličinu, već i na sastav hranjivih tvari u sjemenkama biljaka.

 

Izvori:

http://www.ox.ac.uk/media/news_stories/2012/120113.html

http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER= ... mp;SESSION=&RCN=34232

http://www.un.org/News/Press/docs/2005/pop918.doc.htm

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?