| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 23.02.2012 02:02:00

Philcoxia minensis (foto: Rafael Oliveira)Mesojedne biljke svoj plijen hvataju na razne načine (ljepljive supstance ili zamke s mehanizmom okidanja) i na raznim staništima (jezera, cretovi i močvare). No znanstvenici su sada otkrili prvu vrstu koja hvata i probavlja svoj plijen ispod zemlje! Vrsta pripada porodici biljaka za koju se isprva vjerovalo da uopće nije mesojedna.


Endemičan za tropske savane Brazila, rod Philocoxia iz porodice Plantaginaceae (trputci) prvi je puta opisan 2000. godine. Ovaj rod sačinjavaju tri vrste: P. bahinensis, P. minensis i P. goiasensis, koje su ograničene na regije karakterizirane pjeskovitim tlom i jakim osunčanjem.

Kada je rod prvi puta otkriven, zabilježeno je da sve vrste imaju okrugle listove prekrivene žlijezdama koje luče ljepljive supstance. Ova karakteristika je uobičajena za mesojedne biljke, ali znanstvenici tada nisu uočili nikakve dokaze o hvatanju plijena. Godine 2007. tim znanstvenika iz Kalifornije i Brazila pokušao je dokazati da se zbilja radi o mesojednom rodu. Njihovi zaključci bili su nepotpuni jer nisu uspjeli dokazati da se radi o mesojednim biljkama, ali na listovima biljke koji se nalaze ispod zemlje uspjeli su zabilježiti zaljepljene obliće (Nematodes).Philcoxia minensis (foto: Rafael Oliveira)

Danas postoje jasni dokazi da se zaista radi o mesojednom rodu zahvaljujući znanstvenicima sa Sveučilišta u Campinasu u Brazilu. Njih je ta mogućnost zaintrigirala još kada je rod prvi puta otkriven jer su okolišni uvjeti s jako malo hranjivih tvari, mali korijenski sustav i ljepljive supstance na listovima bili naznaka da se radi o mesojednoj biljci. Kako bi testirali svoju hipotezu, znanstvenici su u laboratoriju označili obliće radioaktivnim izotopom dušika i „nahranili" biljku (vrsta Philocoxia minensis). Nakon 24 i 48 sati radioaktivnim datiranjem dušika utvrdili su da se on iz oblića ugradio u listove biljke što je bio jasni pokazatelj da je biljka probavila obliće. Istraživanjem je također utvrđeno da rod ipak ne spada u porodicu zijevalica (Scrophulariaceae), kako se isprva mislilo, već da rod ima više karakteristika s porodicom trputaca (Plantaginaceae).

Botaničar Rafael Oliviera sa Sveučilišta u Campinasu potvrdio je istraživanje svojeg tima i zaintrigirao botaničare diljem svijeta s mogućnošću da se i među drugim, nemesojednim porodicama biljaka nalazi mesojedni rod, kao što se to pokazalo u slučaju s porodicom trputaca (Plantaginaceae).

 

Izvori:

Fritsch, P.W., Almeda, F., Martins, A.B., Cruz, B.C., and Estes, D. (2007). Rediscovery and phylogenetic placement of Philcoxia minensis (Plantaginaceae), with a test of carnivory. Proceedings of the California Academy of Sciences, Fourth Series, 58(21): 447-467

news.nationalgeographic.com/news/2012/01/120110-carnivorous-plants-worms-science-animals-brazil/

www.nature.com/news/hungry-pla ... -worms-underground-1.9757

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?